Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Danas je Svjetski dan vitamina D!

Danas je Svjetski dan vitamina D. Drugi novembar se s razlogom u svijetu obilježava kao dan vitamina D, čime se pokušava skrenuti pažnja i istaći njegova važnost za zdravlje ljudi. Nedostatak ovog vitamina u organizmu je svjetski problem, ističe se na oficijalnoj web-stranici posvećenoj obilježavanju ovog dana ( www.vitamindday.net). Naime, smatra se da jedna trećina svjetske populacije pati od oboljenja izazavanih nedostatkom ovog vitamina.

Vitamin D je tema o kojoj se slabo govori u svijetu nutricionizma ali i općenito. Jedan od vjerovatnih razloga za to je upravo što velika farmaceutska industrija ne može naplaćivati njegove glavne izvore, a to su sunčeve zrake kao i neznatan broj namirnica animalnog i biljnog porijekla. Iz tog razloga, danas većina ljudi nije upoznata o njegovoj važnosti za naše zdravlje. Vitamin D je važan za mnoge dijelove i funkcije našeg organizma, uključujući kosti, srce, respiratorni sistem, mozak i prevenciju pojave raka.

Dvije su osnovne vrste vitamina D. Vitamin D2 je oblik koji nalazimo u biljkama i u organizam ga unosimo putem hrane. Vitamin D3 ili kolekalciferol stvara se u koži iz holesterola izlaganjem UV sunčevim zrakama. Vitamin D3 također možemo unijeti iz životinjskih izvora, posebno ribe, jaja, jetre i drugih namirnica obogaćenih vitaminom D3. 

Iako su osnovni izvor ovog vitamina sunčeve zrake, koje našu kožu stimuliraju na njegovu proizvodnju, vitamin D je također izuzetno važan u ishrani, jer sprječava nastanak depresije te jača imunološki sistem i kosti, a njegov nedostatak vezuje se za nastanak demencije i rahitisa. Mogli bismo reći da nam izvori D vitamina iz namirnica spašavaju život tokom zime, jer su niske koncentracije vitamina D3 u organizmu povezane sa velikim rizikom od pojave raznih bolesti. Pored toga, starenjem se naša sposobnost stvaranja vitamina D3 smanjuje čak do 75% jer stariji ljudi imaju smanjene količine holesterola u organizmu koji je potreban za stvaranje vitamina D3. Stoga je unos vitamina D putem namirnica neophodan, posebno u zimskim danima kao i u poznim godinama, obzirom da u tim situacijama naš organizam nije u stanju sintetizirati dovoiljne količine ovog vitamina pod djelovanjem UV zračenja. Međutim, slabo je poznato u kojim ga sve to namirnicama možemo pronaći. Posebice je to iz razloga što je lista tih namirnica veoma oskudna. Naročito ga slabo ima u biljnom svijetu. U nastavku vam donosimo listu onih namirnica koje su nam svakodnevno dostupne a predstavljaju dobar i zdrav izvor ovog vitamina.

Riba 

Svima je poznato da riblje meso sadrži obilje nutrijenata, a masna riba poput lososa je definitivno jedan od najboljih izvora vitamina D kao i ulje jetre bakalara. Međutim, ukoliko si ne možete priuštiti kupovinu ove dvije namirnice, vitamin D možete pronaći i u drugim ribljim vrstama poput skuše, haringe, tune ili sardine.


Mlijeko i mliječni proizvodi

Mlijeko pored kalcijuma sadrži i dosta vitamina D, koji je između ostalog neophodan za njegovu uspješnu apsorbciju u organizmu. Međutim mlijeko sa manjim procentom masnoće ima i manje vitamina D. I drugi mliječni proizvodi poput sira, jogurta, putera, margarina itd., također sadrže vitamin D, ali u manjim količinama.

Jaja 

Kao izvor vitamina D su svakako najbolja organska i svježa jaja, proizvedena na farmi gdje su kokoške na otvorenom i hrane se prirodnim nutrijentima. 

Gljive 

Već smo rekli da vitamina D nema mnogo u biljnom svijetu, a izuzetak nisu ni gljive. Od svih vrsta najviše ga sadrže šitake i gljive portobelo (veliki šampinjoni). Količina vitamina D u gljivama se povećava ukoliko ih osušimo na suncu čime će se sintetizirati dodatne količine ovog vitamina. Ukoliko ih dodate u omlet ili vrhnje za kuhanje dobit ćete ukusan obrok pun D vitamina! 

Brokula

Brokula nije izvor vitamina D, ali je dobra za njegov metabolizam. Vitamin K i A, koji se nalaze u brokuli, su potrebni kako bi metabolizam vitamina D bio u pravilnoj ravnoteži.

 

Mr Adnan Čučuković

Diplomirani je bachelor inženjerske mikrobiologije te magistar ekologije

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana