Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom

Otac i dva sina počeli su sa farmom ovaca. Prije tri godine zamjenili su ih kravama, a taj potez brzo im se isplatio. Komšije i prijatelji porodice Vitomir kažu da su pravi primjer uspješnog spoja struke i znanja te da je njihov proizvod garantovano najkvalitetnije mlijeko.

Mladen Vitomir iz sela Dobrašina, smještenog u pitomom i plodnom romanijskom kraju, poljoprivredni je inžinjer stočarskog smjera koji je svoje znanje i iskustvo iskoristio i u penziji. Zajedno sa sinovima Vitomirom i Igorom posvetio se poljoprivredi, prvo farmi ovaca, a potom krava i to zahtjevne rase holštajn. Uloženo znanje i trud brzo su im se isplatili, pa su danas najveći proizvođači mlijeka na području romanijske regije. Njihove komšije i prijatelji kažu da su pravi primjer uspješnog spoja struke i znanja te da je njihov proizvod garantovano najkvalitetnije mlijeko.

Uspijeh u kratkom roku


- Prvo sam sa sinovima sinovima formirao farmu ovaca, ali se ispostavilo da je ta investicija neunosna zbog intenzivnog načina uzgoja, pa smo ih zamijenili kravama - priča Mladen o počecima. - Odmah smo nabavili rasu holštajn. Ako vam je litra mlijeka osnovni proizvod onda ne morate mnogo razmišljati, jer se zna da nijedna druga krava ne može dati to što daje holštajn. Te krave mogu i imaju kapaciteta da daju i više od 50 litara dnevno, ali bitnija je količina mlijeka u godini dana odnosno u laktaciji. One bez ikakvih problema daju sedam, osam hiljada u godini, odnosno u prvoj laktaciji. Već druga i naredne laktacije čine oko 10 000 litara. Ove krave su zahtjevnije i u količinima kvalitetne hrane, ali zato i daju više nego ostale krave - objašnjava Mladen Vitomir. Farmu ovaca osnovali su prije 12 godina, a zamijenili su je kravama prije tri godine. Već prve godine bili su najveći proizvođači mlijeka u rogatičkoj opštini, a danas su najveći u cijeloj romanijskoj regiji.
- Povećanjem broja, grla povećali smo i proizvodnju, a uspijeh nije izostao - kaže Mladen. Imaju namjeru da nastave sa proširenjem farme, ali prvo će, kažu, obezbijediti potrebnu mehanizaciju koja će im omogućiti kvalitetnije spremanje kabaste hrane. Mladen ističe da taj kabasti obrok treba biti kvalitetan i u sastavu trava koje obezbjeđuju energiju i protein:
- Mi sijemo grašak, sirak i kukuruz. Od prirodnog sijena radimo sjenaže tako da nam nije problem obezbijediti kvalitetan obrok.

                                                          Grad im ne nedostaje

Dok razgovaramo, Mladenov sin Vitomir pazi na stado. Dvadesetdevetogodišnji mladić istog imena i prezimena (Vitomir Vitomir) ne žudi za gradom i, kako kaže, voli da se bavi
poljoprivredom.
- I stariji brat Igor i ja smo se posvetili proizvodnji mlijeka i poljoprivredi. Bolje je raditi kod sebe nego kod drugoga. Uz oca sam čitav život u dodiru s ovim poslom i tako smo to i prihvatili - kaže Vitomir. Objašnjava da je na selu sporiji i zdraviji način života. - Iz grada mi ništa ne nedostaje. Odem kada želim i obavim sve što treba. Ovdje nisi istempiran ni ograničen. Možeš i pristojno zaraditi – ističe Vitomir. Zajedno s ocem i bratom ulaže u poljoprivredu vrijeme i trud. Ništa mu nije teško. Jedine teškoće na koje nailaze, kažu nam Vitomiri, mogu biti finansijske prirode. Kada bi imali bolje uslove i efekat proizvodnje bi bio bolji. Ali, uloženi trud ne ostane bez nagrade, a činjenica da su u tako kratkom roku postali vodeći proizvođači mlijeka dovoljno govori tome u prilog. Sa pravom, Vitomir Vitomir na kraju poručuje: - Ko može da se vrati na selo, neka se vrati!

Agro Planeta

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana