Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevno

Divovski bambus lat. Dendrocalamus giganteus, podrijetlom iz jugoistočne Azije, naraste do 35 m visine. Divovski bambus stvara najveće vlati na svijetu i to rekordnom brzinom. Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cm dnevno. Te vlati su vrlo stabilne imaju tvrdu, glatku površinu, te se vrlo sporo razgrađuju. To ih čini izuzetno omiljenima za gradnju mostova, kuća i skela. Budući da su stabljike izme- đu čvorova šuplje, prikladne su i za splavi, cijevi, glazbene instrumente i posude svake vrste. Kao skoro sve vrste bambusa i ova vrsta cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakon dozrijevanja plodova nadzemni dio odumire.

Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo, latinskog naziva Pandanus tectorius, naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavkastosivi, dugački i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima, ali naj- češće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala». Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pacifi čkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća plele košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge svrhe. Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića

Listovi palme teški preko 20 kg

Kraljevska palma (Roystonea regia) naraste do 25 m visine. Listovi su dugački do 3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka stabla a to zahvaljuje sposobnosti da svoje staro lišće tako odbaci da ne ostanu nikakvi ostatci. To dovodi s jedne strane do dobro njegovane krošnje a s druge strane ugrožava prolaznike jer list teži preko 20 kg.

Dugovječnost masline

Pretpostavlja se da su ljudi počeli s uzgojem masline prije oko 6.000 godina. Stabla ove voćke su dugovječna i mogu doživjeti i preko 2.000 godina. Najstarijim stablom masline trenutno, smatra se stablo na Grčkom otoku Kreta. Iako je teško utvrditi njegovu točnu starost, pretpostavlja se da ima oko 3.000 godina. Inače, ovo stablo i dalje rađa, a plodovi s njega postižu visoku cijenu.

Omiljeni grašak

Grašak ubrajamo u skupinu povrća koje je bilo poznato već u antič- kim vremenima. Potječe s prostora Bliskog stoka i Balkana, a konzumirao se samo u obliku sušenih sjemenki do 16. stoljeća, kada su talijanski vrtlari počeli uzgajati sorte koje su se mogle jesti i sirove. Francuski kralj Luj XVI. toliko je volio grašak da je naredio da se uzgaja u vrtovima Versaillesa. Jedno od omiljenog povrća američkog predsjednika Thomasa Jeffersona bio je upravo grašak. Svake godine održavao je natjecanje za najraniju berbu ove mahunarke. Pobjednik natjecanja najavio bi ostalim sudionicima kako je grašak spreman za berbu. Zeleni grašak bio je prvo povrće pakirano u konzervu.

Biljke mesožderke

Na svijetu postoji više od 600 vrsta biljaka mesožderki. One uglavnom rastu na područjima koja su siromašna nitratima, te su zbog toga evolucijski razvile novi način da se domognu neophodnih minerala hvatajući i probavljajući kukce i sitne životinjice. Nakon što su kolonizirale širok spektar staništa, svaka vrsta se prilagodila određenim uvjetima okoliša i određenom načinu hvatanja plijena. Tako npr. vrsta Cephalotus follicularis koja naseljava dijelove jugozapadne Australije i poprilično je malena, odnosno ne raste visoko iznad razine tla, kada lovi, ponaša se kao i većina drugih mesožderki koje imaju ‘vrč’. Čekaju da kukci upadnu u njega, a zatim mu onemogućuju bijeg, probavljaju ga i iz njega ekstraktiraju neophodne proteine.


DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana