Većina stručnjaka se slaže da bi osnivanje banke koja ima funkciju finansiranja agrara, bilo jedno od rješenja za poboljšanje prilika u oblasti poljoprivrede. Agro banke nekad su bile i mjesto sticanja poslovnih partnera, definisanja pravila igre u poljoprivredi i provođenja zakonskih odredbi.

" /> Većina stručnjaka se slaže da bi osnivanje banke koja ima funkciju finansiranja agrara, bilo jedno od rješenja za poboljšanje prilika u oblasti poljoprivrede. Agro banke nekad su bile i mjesto sticanja poslovnih partnera, definisanja pravila igre u poljoprivredi i provođenja zakonskih odredbi.

">

Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Jesu li agro banke rješenje?

Većina stručnjaka se slaže da bi osnivanje banke koja ima funkciju finansiranja agrara, bilo jedno od rješenja za poboljšanje prilika u oblasti poljoprivrede. Agro banke nekad su bile i mjesto sticanja poslovnih partnera, definisanja pravila igre u poljoprivredi i provođenja zakonskih odredbi.

U vremenu kada veliki broj poljoprivrednika, posebno porodičnih farmi, teško dolazi do kredita komercijalnih banaka i mikrokreditnih institucija, jer ne ispunjavaju uslove ili pak kamatu smatraju nepovoljnom po njih, postojanje jedne agro banke koja bi bila na usluzi privrednicima, ideja je čija bi realizacija obradovala mnoge. Da je takva banka potrebna svi se slažu, jer je danas poljoprivreda bez kreditiranja gotovo nemoguća, ali, ipak, sudeći po onome što govore i u institucijama, a i sami poljoprivrednici svjesni aktuelne situacije u zemlji, teško da će do toga doći, bar ne u ovom trenutku.

Ideje u povojima

Bešćo Alibegović, v. d. pomoćnika ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH u Sektoru za poljoprivrednu i prehrambenu industriju ističe da bi jedna agro banka mnogo značila. - Ulogu te banke bi trebalo da imaju razvojne banke, ali to nije ni blizu onoga što treba poljoprivrednicima. Sredstva se odnose na potrošnju, potrebe i to ne može uticati na konkurentnost. Komercijalne banke, djelimično, daju neke kredite, ali su oni nedostižni poljoprivrednim gazdinstvima. Svi kreditori traže garancije - dodao je Alibegović. Napominje da je njegovo Ministarstvo radilo za Vladu FBiH poslove u nekim projektima, koji se tiču Agro fonda, i Garantnog fonda. Prema tim projektima država bi trebalo da daje određenu garanciju za poljoprivrednika, jer su garancije koje traže banke najveći problem. Ta ideja je, tvrdi on, još u povojima. - Ipak, neophodno bi bilo da postoji neka banka, poljoprivredna, zadružna, kako god se zvala, da ima senzibilitet za poljoprivredne proizvođače, pogotovo u našim uslovima gdje ljudi nemaju sredstava - stav je Alibegovićev. Hamdo Tinjak, sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, smatra da se ne bi mogla osnovati agro banka na državnom nivou, bar ne u ovom trenutku, s obzirom na političku situaciju. - Ta ideja ne cirkuliše u poljoprivrednim krugovima što se tiče države, ali teško da bi se tu išta i moglo uraditi u ovom trenutku kada tražimo pare od Međunarodnog monetarnog fonda, a da istovremeno imamo novca da osnujemo neku banku - pojašnjava Tinjak. Podsjeća da je bila neka ideja, kada je formirano Vijeće ministara BiH, da se formira jedan investicioni fond, ali se to ne spominje već godinu dana. Napominje da bi i tu neko morao da uloži početna sredstva. - Poljoprivreda je specifična. Poljoprivrednici osim poticaja u entitetima nemaju neku podršku. Uglavnom su ostavljeni da se bore sami. Agro banka bi bila dobra stvar. Treba promovirati tu ideju - na kraju naglašava Tinjak. 

Propuštene prilike

Aleksandar Ljuboja, sekretar područne Privredne komore Banjaluka - Privredna komora RS, naglašava da je prije pet godina postojala inicijativa otvaranja Agrobanke Banjaluka kao jedne kooperacije između RS i Srbije kroz Agrobanku Beograd, ali to, nažalost, nije zaživjelo zbog raznih sticaja okolnosti. - Tako je propuštena jedna velika prilika za poboljšanje stanja u poljoprivredi - dodaje Ljuboja. Pojašnjava da danas, nažalost, banke djeluju na tržištu u skladu sa samo jednim postulatom, a to je - ostvariti profit po svaku cijenu. Nisu društveno, granski i regionalno orijentisane, tako da dio sredstava koja zarade ponovo vrate u te regione ili te industrije u kojima djeluju. - Imamo samo komercijalne banke, a s druge strane nemamo institucije ni ministarstva koja mogu preko specijalizovanih banaka da utiču na pojedine privredne grane. Zagovornik sam osnivanja agrobanke, po principu kakva je nekada postojala u bivšoj Jugoslaviji. Riječ je o bankarskim institucijama koje su imale prevashodno funkciju finansiranja agrara i stočarstva. Te banke nisu bile klasično komercijalne banke, već mjesto gdje je dolazilo do iniciranja pojedinih projekata kroz sopstvena sredstva, udruživanjem sredstava članica, uglavnom poljoprivrednih dobara u manjem dijelu i agroindustrijskih kombinata u većem dijelu - ističe Ljuboja. Pojašnjava da su prvo obezbjeđivana novčana sredstva iz sopstvenih rezervi, potom iz rezervi savezne države, republike ili opština, i na kraju od inostranih grantova. - Tim bankama nije prevashodno bio interes da se finansiraju samo investicioni projekti, već i infrastrukturalni radovi, a to je gradnja objekata, nebitno da li se radilo o primarnoj proizvodnji ili preradi. Bili smo svjedoci toga da su tada postojali veliki agroindustrijski kombinati sa uvezanim lancem od njive do trpeze - priča Ljuboja. Naglašava da su agrobanke, pored toga, bile i nosioci finansiranja obrtnih sredstava tako što su kroz specijalizovane programe i odjeljenja definisali kreditne linije i programe za sezone, od voćarstva, preko povrtlarstva, do stočarstva. - U zavisnosti od ciklusa, formirali bi kreditni proizvod koji je odgovarao poljoprivrednicima. Dakle, imamo prvo predfinansiranje proizvodnje, otkup proizvodnje, i na kraju povrat kredita kada se izvrši realizacija proizvodnje. Međutim, te banke nisu postojale samo za finansiranje, već su bile i mjesto sticanja poslovnih partnera, uvezivanja partnera, definisanja pravila igre u poljoprivredi i provođenja zakonskih odredbi. Iz toga se vidi da su imale dvojaku funkciju, jer su se usko specijalizovale u skladu sa potrebama poljoprivrede na naučnom i ekonomskom principu, uvezujući to kroz obuku specifičnih kadrova, i provođenje ekonomskih politika i poljoprivrednih politika koje su definisane od strane nadležnih institucija države i tako redom do lokalne zajednice - kaže Ljuboja. Ipak, naglašava da se radi o jednoj instituciji koja nije bila klasična banka i koja u današnjim uslovima nije prihvaćena zato što će zadrijeti u posao komercijalnih banaka, a pojačaće poljoprivredu jednog regiona, zbog čega su i nepopularne.

Spas ili problem?

S druge strane Sead Jeleč, magistar agronomije i sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo, skeptičan je u vezi s osnivanjem agro banke. On misli da bi jedna takva banka bila državna institucija, čime bi se samo preslikalo ono što već imamo. - Banke pod pokroviteljstvom vlada su problem. Analizirajte koliko je sredstava otišlo za poljoprivredu. Sredstva su otišla nekolicini velikih firmi, nijedan porodični farmer nije ih dobio - ističe Jeleč. On pak smatra da poljoprivrednicma sada nije baš tako teško doći do kredita, ali da bi trebao i jedan fond koji bi učestvovao u hipoteci i tako olakšao poljoprivrednicima obaveze za jednu trećinu. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da često čuje poljoprivrednike kako se žale: „E, da mi je nekako lakše da dođem do sredstava ili do kredita neke banke, sa malom kamatnom stopom!“ - Čitam o takvim bankama u susjedstvu, ali se to nešto nije proslavilo. Pitanje je je li do uprava, vlasnika ili nečeg trećeg. Ali, trebala bi nama ovdje jedna takva banka sa povoljnim kreditima. Jer, kamate pojedoše u komercijalnoj banci ili mikrokreditnoj organizaciji - dodaje Bićo. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, kaže da bi značila svaka banka koja bi bila na usluzi poljoprivredi, bez obzira na to kako bi se zvala, samo da je u pitanju novac pristupačan poljoprivrednicima. - Teško dolazimo do novca. Agro banka bi bila spas u prilikama slabe poljoprivrede koja ne može ni sebe da finansira. Međutim, teško da će se država upustiti u finansiranje agro banke. Trebaju ogromna sredstva - smatra Usorac. Tvrdi da EU daje kredite svojim proizvođačima sa negativnom kamatom koju neko mora namiriti, a to je država, da oni u EU imaju agrarnu banku i dobre podsticaje, što mi u BiH nemamo. - Oni u EU imaju sve, a mi ništa. Pet godina donosimo odluku o plavom dizelu, a oni ga koriste sto godina. Kako onda da mi budemo konkurentni?! - zaključuje na kraju Usorac.

Agro Planeta

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana