Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Značaj kokosa i njegovih prerađevina

Kokosova palma uspjeva duž čitave tropske regije od Afrike, Južne i Srednje Amerike, na otocima Pacifika i Indijskog oceana.

Stablo kokosa daje plod koji u prosjeku teži oko 1 kg, obavijen vanjskom debelom zaštitnom vlaknastom ljuskom. Unutar tvrde ljuske nalazi se bijela pulpa primamljivog okusa i bogata uljem.

Kokosovo ulje sadrži 80% zasićenih masnih kiselina, što je više nego u maslacu (64% zasićenih masti), goveđem loju (40% zasićenih masnoća) te u svinjskoj masti (40% zasićenih masnoća). Visok postotak zasićenih masnih kiselina jedan je od glavnih razloga zašto je ovo ulje pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju, dok pri temperaturi od 30*C prelazi u tekuće stanje.

Poznato je da previše zasićenih masti u prehrani može biti opasno jer podiže LDL- kolesterol što povećava rizik od srčanih bolesti, i preteča je razvoja metaboličkog sindroma. Međutim ono što je zanimljivo kada se radi o kokosovom ulju jest da utječe na povećanje tzv. dobrog HDL- kolesterola.

Zasićene masne kiseline sadrže jednostruke veze, a međusobno se razlikuju prema broju ugljikovih atoma; kod kokosovog ulja dominantna je srednjolančana masna kiselina s 12-C atoma –laurinska kiselina. Dok udio srednjolančanih masnih kiselina dužine lanca s 8-C i 10-C atoma iznosi oko 15%.

Postoje još uvijek proturiječni dokazi o dobrobiti srednjolančanih triglicerida na organizam, obzirom da se trigliceridi srednjolančanih masnih kiselina metaboliziraju drugačije od tzv.štetnih masti. Naime, iz probavnog trakta oni se distribuiraju direktno u krv, odnosno u stanice gdje se pretvaraju u energiju ili prevode u ketone. Stoga je preporuka da ih koriste sportaši, prije svega bodybuilderi. Dokazano je da se unosom triglicerida srednjolančanih masnih kiselina povećava termogeneza, ali ne i termogeneza visceralnog masnog tkiva (otapanje masnog tkiva u području trbuha), obzirom da se ne skladište u obliku tjelesnih masnoća, već budu sagorijevane u obliku energije.

Valja naglasiti da maksimalan dnevni unos ne bi trebao prelaziti 30g kod sportaša, a kod zdravih ljudi umjerene tjelesne aktivnosti ne bi trebao prelaziti 10g, svakako uz oprez i iščekivanje nadolazećih istraživanja.

Valja ne pretjerivati pri konzumaciji kokosovog ulja. Vecina provedenih istraživanja obuhvaćala su kratkoročne studije putem kojih se nastojalo ispitati utjecaj kokosovog ulja na razinu kolesterola u krvi. Još uvijek nije u potpunosti dokazano kako kokosovo ulje utječe na bolesti srca i krvožilnog sustava.

U usporebi s maslinovim uljem koje sadrži nezasićene masne kiseline i radi toga ne povisuje LDL-kolesterol u razumnim konzumentskim količinama te povisuje HDL-kolestereol, povećanje HDL-kolesterola konzumacijom kokosovog ulja ne čini ovo ulje u konačnici opasnim, unatoč prisutnim zasićenim masnim kiselinama. No, pričekajmo nadolazeća istraživanja koja će nam potvrditi istinsku dobrobit ovog ulja, a do tada ne pretjerujmo s ovom namirnicom i osvjestimo da o njoj još uvijek ne znamo dovoljno da bi bila BROJ JEDAN među jestivim uljima.

Sandra Šabić

dipl.ing.agronomije

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana