Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Bijeli sljez (Althaea officinalis)

Već hiljadama godina biljke iz prirode se koriste kao lijek. Stečeno iskustvo u pripremi i korištenju ljekovitog i aromatičnog bilja učinilo ih je nezaobilaznim elementom u tradicionalnoj medicini gotovo svih naroda i civilizacija. Ovaj vodič ima za cilj potencijalno zainteresovanim uzgajivačima i ulagačima dati osnovne informacije o biljkama koje se najčešće koriste i traže na tržištu, predstaviti načine kultivacije onih vrsta koje imaju široku primjenu ali ionih koje su ugrožene te promovisati njihov organizovani ili plantažni uzgoj. Obradićemo one vrste ljekovitog i aromatičnog bilja za čiji uzgoj postoje povoljni klimatski i zemljišni uslovi u BiH.

Korištenje

Sljezov korijen ne treba kuvati, već ostaviti u hladnoj vodi 8 sati (tri čajne kašike u šoljicu vode). Nakon toga se napitak procijedi i tek onda lagano ugrije. Na isti način sprema se i napitak od listova i cvjetova. Ovako pripremljeni napici povoljno djeluju kod kašlja, hripavaca, bronhitisa, astme, početne tuberkuloze pluća, te kod mnogih oboljenja mokraćnih i probavnih organa. Karakteristike i stanište: Bijeli sljez je do dva metra visoka biljka sa jakim i razgranatim, mesnatim korijenom, koji je spolja žut, a iznutra bijel. Listovi su sivozeleni i trouglasti. Cvjetovi se nalaze u pazusima gornjih listova i imaju bijelu ili bijeloružičastu boju. Raste samoniklo pored većih rijeka, pored puteva i po nasipima, te na vlažnim livadama. Ima ga na području BiH, ali nije čest, pa se preporučuje uzgajanje. Priprema zemljišta: Bijeli sljez je biljka koja najbolje uspijeva na riječnim nanosima. Često se preporučuje da se gaji na periodično plavljenim zemljištima i poželjno je da se podzemna voda nalazi u zoni korijena. Može da bude i pod vodom 20 do 30 dana bez oštećanja. Dobro podnosi niske temperature i tokom zime može izdržati i do -30°C.

Gajenje

Najbolje ga je saditi na zemljištima gdje se prethodnih godina uzgajala neka druga kultura. Zajedno sa sljezom treba gajiti i druge kulture i redove pomjerati svake godine tako da se na isto zemljište vrati tek poslije 4-5 godina. Zemljište se ore u jesen i to što ranije. Dubina oranja ne smije biti manja od 35 do 40 cm. Ako se sadnja obavlja u proljeće, poorana parcela se ostavi da prezimi u otvorenim brazdama. Sije se direktnom sjetvom sjemena u novembru ili početkom decembra, da posijano sjeme ne može isklijati prije snijega. Ako se taj rok propusti, sjetva se može obaviti i krajem februara. Prije sjetve sjeme se pomiješa sa lugom ili pijeskom radi ravnomjernog rasturanja. Najbliži sljedeći red mora biti oko 50 cm udaljen. Sije se na dubinu od 1 do 2 cm. Za jedan hektar potrebno je 6 do 8 kg sjemena. Sjeme sporo klija i za četiri sedmice nikne 50-60 % posijanog sjemena. Prvo okopavanje i plijevljenje se vrši kada niknu prvi redovi. Poželjno je istovremeno i prihraniti zasad sa 100–150 kg/ha azotnog đubriva i prorijediti zasad tako što se biljke, na primjer, ostave na rastojanju od 20 do 30 cm. Drugo okopavanje je 3-4 sedmice kasnije, kada su biljke već 20-30 cm visoke i tada se vrši ponovno prihranjivanje istom količinom đubriva kao i prvi put. Kasnije sljez veoma brzo raste, grana se i sam se bori protiv korova pa ga više i ne treba okopavati niti plijeviti. Gaji se jednu ili dvije godine.

Berba

Beru se list, cvijet i korijen. List se bere dva do tri puta godišnje, prije i za vrijeme cvjetanja i to samo jedro i zdravo lišće. Prve godine se vodi računa da se ne bere više od jedne trećine listova, kako se ne bi ugrozio razvoj biljke. Druge godine može se brati i više od polovine listova. Listovi se suše u tankom sloju u hladu i na jakoj promaji. Od 6 kg svježeg lista dobije se kg suvih listova. Cvjetovi se beru prve i druge godine gajenja i suše na suncu. Od 6 do 7 kg svježih dobija se 1 kg suvih. Korijen se vadi u jesen, u oktobru ili novembru, ili u proljeće, odnosno krajem zime, u februaru. Vadi se prve i druge godine gajenja. Treće godine slabo dobija na težini, a znatno gubi na kvalitetu. Najbolji način vađenja je izoravanje plugom sa kojeg je skinuta plužna daska. Tako plug potkopava korijenje, ali ga ne izbacuje i onda se lako izvuče rukom. Sa korijenja se odstranjuju glave sa svim drvenastim dijelovima te slabe i oštećene žile pa se onda pere u hladnoj vodi. Oprani material se prenosi u šupe, gdje se ostavi neko vrijeme da provene, a zatim se oljušti. Oljušten korijen siječe se uzdužno na četiri dijela i suši u sušarama na temperaturi 50- 60°C. Može se sušiti i prirodnim putem, ali se često ubuđavi. Od 4 kg svježeg dobije se 1 kg suvog korijena. Osušeni štapići se kasnije sijeku u kockice.

Prinosi

Sa jednog hektara može se dobiti 1.200-2.000 kg suvog korijena, 500-600 kg lista i oko 150 kg cvjetova. Cijena suvog cvijeta kreće se oko 7 KM/kg, suvog lista oko 2 KM/kg, dok cijena suvog korijena doseže i do 10 KM/kg.

Pakovanje

Najčešće se pakuje u višeslojni papir ili karton da bi sačuvao svojstva, mada je najefikasnije čuvati svojstava u staklenim posudama koje su hermetički zatvorene. Na taj način, rok upotrebe se produžava 3 do 4 puta. Ako se pravi sirup od bijelog sljeza, on se pakuje isključivo u staklene flašice koje se čuvaju na temperaturi do 25 C.

Agro Planeta

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana