Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima

Osnovno đubrenje malina obavlja se u kasnu jesen ili rano u proljeće, prije kretanja vegetacije. Od mineralnih đubriva najviše se koriste kompleksna NPK đubriva, sa većim sadržajem fosfora, a naročito kalijuma

Malina i kupina zahtijevaju velike količine hranljivih elemenata iz zemljišta jer svake godine razvijaju veliki broj novih izdanaka, a na starima donose obilje roda, koji se poslije sazrijevanja suše. Stoga je za obnovu žbuna i visoke prinose, neophodno da svake godine maline i kupine dobiju veliku količinu hranjivih materija.

Vrijeme đubrenja

Malina od svih elemenata najviše troši kalijum, zatim azot i fosfor. Na azot se mora obratiti posebna pažnja, jer u suprotnom dolazi do problema koji se manifestuju kroz bujan porast izdanaka i problema tokom zimskog mirovanja. Osnovno đubrenje malina obavlja se u kasnu jesen ili rano u proljeće, prije kretanja vegetacije. Vrijeme đubrenja zavisi najviše od tipa zemljišta. Za osnovno đubrenje trebalo bi svake godine upotrijebiti 15 do 20 tona stajnjaka po hektaru, ako se rastura svake druge godine. Od mineralnih đubriva najviše se koriste kompleksna NPK đubriva, sa većim sadržajem fosfora, a naročito kalijuma. Norme se određuju nakon analize zemljišta. Generalno, naša zemljišta imaju manjak fosfora i kalijuma i neophodno je svake godine đubriti zasade ovim elementima kako bi se obezbijedili visoki prinosi. Važno je da se đubrivo zaore u zemlju da bi bilo dostupnije biljkama na početku sljedeće vegetacije.

Đubrenje kupina

Na alkalnim zemljištima od azotnih đu¬briva prednost treba dati amonijum-sulfatu, a na kiselim i slabo kiselim, KAN-u i nitromonkalu. Superfosfat treba davati na alkalnim, a Tomasovo brašno na kiselim zemljištima. Od kalijumovih đubriva, za đubrenje maline u rodu pogodniji su kalijum-sulfat i kompleksna đubriva koja ne sadrže hlor nego 40 odstotnu kalijumovu so, jer hlor koji se nagomilava u zemljištu, višego¬dišnjom primjenom ovog đubriva, može toksično djelovati na malinu. Đubrenje kupina gotovo da je identično sa đubrenjem malina, samo što se mogu dodavati manje količine fosfora. Osim osnovnog đubrenja, obavlja se i prihranjivanje tokom vegetacije, prvenstveno azotnim đubrivima, prije početka vegetacije, zatim početkom cvjetanja. Neki voćari prihranjuju i pred berbu, ali to nije potrebno ako je zasad u dobroj kondiciji, a plodovi krupni. Količine đubriva kreću se od 200-250 kg/ha uree ili KAN-a. Folijarna ishrana neizostavan je vid đubrenja, jer su hranljivi elementi odmah dostupni biljkama, a mogu se primjenjivati zajedno sa sredstvima za zaštitu biljaka.

Agro Planeta

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana