Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Prednost dati jesenjoj sadnji

Sadnice voćaka posađene u proljeće, posebno ako se sa sadnjom kasni, slabije se razvijaju u prvoj godini, što ostavlja negativne posljedice na dalji razvoj biljaka, i mnogo više su osjetljivije na sušu

Za usjeh u sadnji voćaka potrebno je odabrati dobre i kvalitetne sadnice, te odrediti odgovarajući rok sadnje, kao i utvrditi raspored i razmak sadnje, napraviti plan sadnje i pravilno je obaviti. Sadnja voćaka, kao jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera, obavlja se u periodu mirovanja voćaka, odnosno u toku jeseni ili rano u proljeće.

Jesenja sadnja

Jesenju sadnju voćaka karakteriše niz prednosti koje se ogledaju u sljedećem: - U jesenjem periodu mnogo je lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta; - Posađene sadnice bolje se primaju, jer je zemljište u ranu jesen još toplo i vlažno, korijen odmah počinje sa rastom i stvaranjem obrastajućeg tanjeg korijenja, dok oštećeno deblje korijenje lakše i brže zarasta stvarajući kalus (iz kalusa se nastavlja produženi rast novog korijenja); - Voćka brže obnavlja sadnjom oštećen korijenov sistem, te na taj način stvara jači korijen, što za posljedicu ima povoljnije uslove za učvršćivanje i dobar kontakt sa zemljištem (tokom jeseni i zime zemljište se slegne od kiše i snijega, što uspostavlja odličnu dodirnu površinu između čestica zemljišta i korijena). U ovakvim uslovima mlada voćka ima odlične preduslove za prezimljavanje, pa u proljeće prije početka kretanja vegetacije ponovo nastavlja intenzivan rast korijena. Jesenja sadnja je posebno pogodna za sadnice sa prevremenim grančicama, jer se efikasnije uspostavlja ravnoteža između redukovanog korijenovog sistema i nadzemnog dijela voćke

Proljećna sadnja

Sadnice voćaka posađene u proljeće, posebno ako se sa sadnjom kasni, slabije se razvijaju u prvoj godini, što ostavlja negativne posljedice na dalji razvoj biljaka, i mnogo više su osjetljivije na sušu. Sadnja se može obavljati u toku dužeg vremenskog perioda, dobrim dijelom i u toku zimskog perioda, posebno u toplijem klimatu, ako temperature vazduha ne padaju ispod 0°C i vremenski uslovi to dozvoljavaju. U uslovima blažeg klimata, to je od naročitog značaja, posebno kada se podiže voćnjak na velikim površinama uz angažovanje dosta radne snage. Kada se radi o kontinentalnim uslovima i jesenjoj sadnji, sa sadnjom je potrebno početi odmah - krajem oktobra i koristiti zimske periode, kada to dozvoljavaju temperaturni uslovi, kako bi se sa sadnja mogla završiti na vrijeme, prije zimskih hladnoća. Proljećna sadnja se koristi u slučaju da zemljište nije bilo dobro pripremljeno za jesenju sadnju ili je bilo suviše vlažno (često zbog kišnog vremena u vrijeme sadnje), s visokim nivoom podzemne vode, zabareno i ne dozvoljava izvođenje sadnje. Proljećnu sadnju bolje je obaviti ranije nego zakasniti, zbog neminovnog obnavljanja korijenove mreže prije početka rasta nadzemnog dijela. Proljećna sadnja je bolja od jesenje samo na zemljištu koje nije dovoljno ocjedito i rastresito, tj. ako je zbijeno, tvrdo i hladno i ako su u jesen klimatski uslovi bili veoma loši.

Plan sadnje

U cilju pravilnog izvođenja sadnje, potrebno je napravit plan sadnje koji sadrži raspored, veličinu i oblik tabli, puteve, kanalizacionu mrežu i skicu rasporeda voćaka, razmak sadnje s posebnim akcentom na raspored voćnih vrsta i sorata. U zasadima u kojima će se uzgajati autosterilne voćne vrste (jabuka, kruška, trešnje, višnja, orah, lijeska, pitomi kesten) posebna se pažnja poklanja izboru i rasporedu sorata oprašivača, dok u voćnjacima gdje se uzgajaju samooplodne vrste to nije potrebno. U plantažnim zasadima u kojima se proizvode velike količine plodova jedne sorte, broj sorata nije posebno važan, jer se samom količinom postiže standardizacija proizvoda. Smatra se da se potrebe veće proizvodnje mogu zadovoljiti ako se za jabuku ograniči broj osnovnih sorti na tri do pet, za krušku dvije do tri sorte i breskvu četiri do pet sorata. S druge strane, velik broj sorata takođe ima opravdanja, posebno ako se zasad nalazi u blizini većeg potrošačkog centra.

Sorte oprašivači

Sorte oprašivači treba da budu dobro prilagođene uslovima sredine - moraju biti diploidne, tj. da imaju dobru klijavost polena, da dobro oprašuju glavne sorte, da cvjetaju istovremeno s ostalim sortama, da im plodovi imaju što veću vrijednost, te da im se početak rodnosti podudara s glavnim sortama. Kod diploidnih sorti jabuke i kruške, koje su međusobno kompatibilne i imaju potrebne uslove za normalno zametanje, najpovoljniji odnos redova je: 2:4:2, odnosno dva reda jednog oprašivača, četiri reda osnovne sorte, dva reda drugog oprašivača.Često se praktikuje i više redova osnovne sorte (2:6:2) i nije preporučljivo više redova osnovne sorte zbog problema u zametanju i slabe oplodnje. Kod nekih visokostablašica (trešnja) zbg većeg razmaka sadnje i bujnosti voćaka preporučljiv je razmak sadnje u sljedećem odnosu osnovne sorte i sorte oprašivača-2:2:2, ili 2:1:2. Kod triploidnih sorata u zasadima voćaka, gdje je osnovna sorta triploidna, raspored diploidnih sorti oprašivača mora biti takav da omogućuje oplodnju osnovne sorte, a isto tako i međusobnu oplodnju sorti oprašivača. Stoga se sorte oprašivači postavljaju jedan uz drugi, dva reda jednog oprašivača, dva reda drugog, potom četiri reda triploidne sorte i opet po dva reda svakog od oprašivača (2:2:4:2:2). Kod guste sadnje (špalirski uzgoj) voćaka, bolji efekti oplodnje se postižu ako se u istom redu uzgaja osnovna sorta i određen broj stabala sorte oprašivača, zbog kretanja pčela duž redova voćaka. U redu se mogu postavljati pojedinačno ili u grupama sorte oprašivači na udaljenostima koje obezbjeđuju dobru oplodnju (16 do 20 m).

Smjer sadnje

U planu sadnje potrebno je odrediti i smjer sadnje voćaka. Obavezan pravac redova je sjever-jug ukoliko to nagib dozvoljava. On je višestruko značajan. Osunčanost redova je maksimalna, plodovi su bolje obojeni, dozrijevanje im je ujednačenije, bolja je provjetrenost čime je smanjena i prisutnost biljnih bolesti i štetnika. Na blažim padinama redovi se postavljaju kontra nagibu, a na većim nagibima potrebno je formirati terase. Nakon napravljenog plana, slijedi razmjeravanje terena i obilježavanje mjesta za sadnju. Da bismo to znali, potrebno je odrediti razmak u redu i između redova, a to ovisi o bujnosti voćaka, uzgojnom obliku, primjeni mehanizacije, plodnosti tla i sl.

Sadni materijal

Kvalitetan sadni material jedan je od uslova za uspješnu proizvodnju voća, jer ukoliko se ne ispuni taj uslov, posljedice mogu biti dugoročne i takve da dovedu u pitanje samu rentabilost proizvodnje. Kvalitetan sadni material podrazumijeva sljedeće:

• da sorta i podloga odgovaraju narudžbi;

• da nadzemni sistem i korijen sadnice zadovoljavaju zakonom predviđene standarde za pojedine vrste i kategorije sadnog materijala;

• da su sadnice proizvedene takvom tehnologijom koja garantuje zdravstvenu ispravnost sadnog materijala; • da na sadnicama nema fizičkih oštećenja;

• da prilikom manipulacije i transporta nije došlo do izmrzavanja i isušivanja korijena, što se veoma često dešava u praksi.

 

Čuvanje sadnica

Nakon izvršenog preuzimanja i transporta, potrebno je sačuvati sadnice do momenta sadnje. Nezavisno od vremenskog perioda od preuzimanja do sadnje, sadnice se moraju odmah utrapiti. Prilikom ovog postupka, potrebno je odvojiti i vidno obilježiti sorte, ali i podloge (ukoliko se jedna sorta uzgaja na više podloga). Sadnice u trapu se prekrivaju zemljom do spojnog mjesta. U slučaju da sadnice u trapu ostaju tokom cijele zime, onda je potrebno da humka bude veća i da prekrije sadnice iznad spojnog mesta da ne bi došlo do izmrzavanja. Ukoliko se desi da je korijenov sistem dosta isušen, usljed dužeg i nepovoljnog transporta, preporučljivo je da se sadnice osvježe potapanjem korijenovog sistema u vodu u trajanju 10-12 sati, a u slučaju jače dehidtaracije do 24 sata. Iz trapa se vadi i priprema ona količina sadnica koja se može posaditi u naredna 2-3 sata. Priprema sadnica za sadnju se sastoji u skraćivanju mehanički oštećenih i izmrzlih korjenova, dok neoštećen korijen nije potrebno skraćivati, osim u slučaju kada je suviše dug i može praviti smetnje prilikom sadnje. Na taj način pripremljene sadnice, držati u vodi ili kaši napravljenoj od jednog dijela goveđe balege, dva dijela ilovače i jednog dijela vode. Prilikom sadnje, korijen se ne smije držati na suncu i vjetru. Zavisno od kvaliteta i prethodne pripreme zemljišta za sadnju, varira i veličina rupa za sadnju. Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno, one mogu biti manjih dimenzija, 0,6-0,8 m, dubine 0,5 metara, a za žbunaste voćne vrste 0,4 m širine i 0,3 m dubine. Kada je u pitanju gusta sadnja, preporučuje se korišćenje svrdla manjih dimenzija ili se sadnja vrši u otvorene brazde. Kada je zemljište slabije pripremljeno, i ako se voćnjak podiže na ledini, potrebne su rupe većih dimenzija-širine 1,2-1,5 m i dubine 0,5-0,6 m. Prilikom kopanja rupa potrebno je odvojiti slojeve zemljišta; prvi sloj (dubina ašova)-stavlja se na jednu stranu, a drugi na drugu. Sloj dubine trećeg ašova se ne vadi iz rupe, već je dovoljno da se zemljište na toj dubini dobro prorahli ašovom. Nezavisno od toga da li se radi o jesenjoj ili proljećnoj sadnji, poželjno je kopanje rupa ranije u jesen. Ukoliko se planira proljećna sadnja, niske temperature u toku zimskog perioda će uticati na rastresitost glinovitog sloja (karakterističnog za teže tipove zemljišta).

Postupak sadnje

Za budući razvoj voćke od presudnog je značaja sam postupak pri sadnji. Neophodno je obratiti pažnju na sljedeće: dubinu sadnje, količinu i način dodavanje humusa, kao i mineralnih đubriva, ali i uspostavljanje dobrog kontakta korijena sadnice sa zemljom u rupi. Samu dubinu sadnje određuje korijenov vrat sadnice, koji mora da bude u visini površine zemlje. Da bi se ovo obezbijedilo, prilikom sadnje se treba koristiti sadna daska, uz čiju pomoć, korijenov vrat se postavlja u visini centralnog isječka na sadnoj dasci. Pored ovoga, prilikom sadnje za određivanje dubine može se koristiti i letva ili držač ašova, na taj način što se postave preko sredine rupe. Na rast stabla se negativno odražava dublja sadnja. Korijenov sistem kod ovakvih stabala ima povratan rast, od dubljih ka plićim slojevima zemljišta što dovodi do usporenog razvoja nadzemnog sistema. Ova stabla počinju kasnije da plodonose. Prilikom sadnje se daje određena količina organskih (stajnjak, humus) i mineralnih (NPK) đubriva. Dodavaje ovih đubriva u rupe prilikom sadnje pozitivno utiče na razvoj mladih stabala. Orijentacije radi: za jednu rupu je potrebno obezbijediti oko 10-12 dobro zgorjelog stajnjaka ili 3-5 litara humusa ili glistenjaka, 150-200 g složenog mineralnog đubriva sa većim sadržajem fosfora i kalijuma (zavisno od analize zemljišta). Predviđene količine organskog i mineralnog đubriva dobro izmiješati sa zemljom rahlog površinskog sloja i njom popuniti 2/3 rupe. Ostatak rupe se popuni slojem čiste zemlje. Na ovaj način u pripremljenu humku postavlja se korijen sadnice koji se dalje prekriva ostatkom čistog zemljišta, a zatim se laganim potresanjem sadnice i pritiskom noge uspostavlja dobar kontakt korijena sadnice sa zemljom. Poželjno je da se na ovaj način posađena sadnica dobro zalije vodom, posebno ako se sadnja obavlja u proljeće.

Zdravstvena ispravnost sadnica

Sadnice moraju da budu potpuno zdrave (bez prouzrokovača karantinskih i drugih biljnih bolesti i štetočina), kao i bez mehaničkih oštećenja. Kao dokaz tome, pored vizuelnog pregleda, služi uvjerenje o zdravstvenom stanju poljoprivrednog usijeva za proizvodnju sjemena, objekata za proizvodnju rasada i sadnog materijala višegodišnjih biljaka, koje izdaju ovlašćene organizacije. Kada je riječ o zdravstvenoj ispravnosti sadnog materijala, neophodno je korišćenje bezvirusnog sadnog materijala (Virus free). Sadni material je najbolje nabavljati samo kod registrovanih rasadnika za proizvodnju sadnica voća, odnosno kod renomiranoog proizvođača, koji ima višegodišnju uspješnu proizvodnju.

Kategorije sadnica

A+++ i A++ predstavljaju sadnice kod kojih je korijen veoma razvijen, sa mnogo obrastajućeg sitnog korijenja (šljiva i kruška kalemljene na sijancu moraju imati najmanje 4 jake i duge skeletne žile), visina sadnice 1,6-2 m (visina nije precizno određen kriterijum i može da varira u zavisnosti od voćne vrste i podloge). Mjesto kalemljenja na visini 25-35 cm od zemlje, a debljina korijenovog vrata 14-16 mm, 6-8 prevremenih grana od kojih bar polovina nosi rodne pupoljke (ove grane ne smiju biti niže od 55-60 cm na stablu). Ovakve sadnice, koje se pravilno zasade u jesen mogu u istoj godini da donesu rod 1-2 kg/stablu, u zavisnosti od voćne vrste. A+ predstavljaju sadnice kod kojih je korijen dobro razvijen sa mnogo obrastajućeg sitnog korijenja (šljiva i kruška kalemljene na sijancu moraju imati najmanje 3 jake i duge skeletne žile), visina sadnice 1,4-1,8 m, mjesto kalemljenja na visini 25-35 cm od zemlje, debljina korijenovog vrata 10-12 mm, 3-5 kraćih prevremenih grana koje ne smiju biti niže od 55-60 cm na stablu. A sadnice imaju sve opisane karakteristike kao i A+ sadnice samo bez prevremenih grana i visinu 1,2-1,4 m. II klasa predstavljaju sadnice sa srednje razvijenim korijenom, ali iz nekog razloga nisu dobro razvile nadzemni dio. Jabuka kalemljena na vegetativne podloge M9, MM106, kao i kruška na dunji obično imaju visinu 0,7-0,9 m, dok su kruška, šljiva i trešnja kalemljene na sijancu malo jače razvijene. Ove sadnice se koriste za sadnju samo u slučaju nedostatka prethodnih kategorija

 

 

Agro Planeta

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana