Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Pretpristupni status na putu ka EU integracijama

Pretpristupni status na putu ka EU integracijama privilegija je svake zemlje. Tako bi trebalo biti i za BiH, jer u tom statusu zemlje kandidatkinje imaju pravo da povlače i koriste novčana sredstva iz EU fondova, a pri tome nemaju obavezu da daju i pune EU fondove.

Ovu privilegiju već koriste sve zemlje u okruženju. Nažalost, do sada naša zemlja gubi velike sume ovog novca zbog nepostojanja adekvatnih struktura koje bi kontrolirale te fondove. To najviše pogađa direktne proizvođače i razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje.

Primjera radi Srbija za sektor poljoprivrede i ruralni razvoj iz EU fondova za period od 2014. do 2020. godine posjeduje 210, Makedonija 110, a Turska čak 980 miliona eura. Ovo su značajne sume koje BiH još ne koristi. Jedan od uslova koji Evropa traži od nas je uspostavljanje državne strategije za ruralni razvoj i platne agencije za IPARD fondove. Prema riječima prof.dr. Hamdije Čivića direktora Agenicije za koordinaciju i sistema plaćanja u rurralnom razvoju pri Vijeću ministara BiH sad napokon imamo potpisan sporazum o mehinzmu koodinacije i nebi trebalo da sad sami postavljamo uslove nego da krenemo sa postivanjem onog sto nam je EU dala na raspolaganje. Procjene su da bi naša zemlja iz ovih fondova godišnje mogla povući 25 do 30 miliona eura. To je velika šansa za sve proizvođače u BiH, ističu čelni ljudi Ureda za harmonizaciju i kooedinaciju plaćanja pri Vijeću ministara BiH.

Kada bi 50 miliona maraka godišnje povukli iz ovih fondova to je po jedan milion za svaku farmu. Tako bi se omogućio brži razvoj i stvaranje mogućnosti da sve farme budu konkuretni našem i inostranom tržištu.

Mi imamo potencijal i kvalitet, naglašavaju stručnjaci iz oblasti agrara. Tome svjedoči i jedna od većih farmi muznih grla u Gradačcu. Zaposleni u ovoj farmi svaki dan u mliječno-prerađivačku industriju otpreme oko 3.000 litara mlijeka. Kako nam je istakao Sead Huskić jedan od vlasnika Farme krava Ledenička dolina stočarski fond sad loše stoji jer poticaji su slabi neredovni. Oni se podijele poljoprivrednicima kada više nisu potrebni. Jer novac ne treba onda kada je sjetva već prošla ili naknadno nakon većih poplava. Mehanizacija sa kojom rade proizvođači na ovoj i sličnim farmama je stara 30 godina.

Evropa radi sa mašinama starim samo pet godina. Bez kapitalnih ulaganja nema konkuretnosti i napretka. EU integracije ne podrazumijevaju samo povlačenje novca. Puno važnije je da svaka zemlja ispuni tražene EU standarde koji omogućavaju veći izvoz. Trenutno, dio proizvoda koji BiH izvozi je simboličan. A za to vrijeme, Evropa svoje proizvode u većim količinama plasira na BH tržište.

Sandra Šabić

dipl.ing.agronomije

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana