Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Velike perspektive za domaće proizvođače

Prema navodima iz nadležnih institucija, naredna godina donijeće pomake za domaće proizvođače. Očekuje se povećan izvoz mesa za Tursku, kao i pozitivan odgovor za izvoz proizvoda životinjskog porijekla, mlijeka i mesa u Rusiju

Nakon mnogih problema i njihovog prevazilaženja, BiH se u idućoj godini nada povećanom obimu izvoza svježeg goveđeg mesa u Tursku u odnosu na tekuću godinu, kao i nastavak izvoza termički obrađenog goveđeg mesa nakon prestanka privremene suspenzije. Međutim, ono što je takođe veoma značajno jest da se očekuje pozitivan odgovor za izvoz proizvoda životinjskog porijekla, mlijeka i mesa u Rusiju, što će sve zajedno imati izuzetno jak i pozitivan efekat na domaće poljoprivredne proizvođače. Istovremeno, očekuje se dolazak misije inspekcije iz Evropske Unije kako bi pregledali objekte u cilju odobravanja izvoza mesa peradi, proizvoda mesa peradi i konzumnih jaja u Evropsku uniju. Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, ističe da su, kada se govori o izvozu, tržišta pomenutih zemalja sigurnija i daju veću šansu našim poljoprivrednicima. - Pogotovo je sigurnije u zemljama u kojima hoće domaće proizvode, a ne švercovanu robu kao što je bio slučaj sa pšenicom i mesom - ističe Bakajlić, aludirajući na probleme koji su zadesili izvoz u Tursku kada je otkriveno da se pod domaćim „podvaljivao“ uvozni prouzvod. - Nije normalno da toliko stoke uđe u Tursku, a ovdje nema kvadratnih metara toliko da ona uopšte stane - kaže Bakajlić. Prodavalo se, objašnjava, pod domaćim uvezeno i veliki proizvođači su imali ekstra profit i zaradu, a malima su napravili dodatni problem. - Sve se na kraju obije o glavu proizvođaču - ističe Bakajlić. Naglašava da, sada kada se izvoz poveća u Tursku i otvori tržište Rusije, a kasnije i EU, to će biti izuzetno povoljno za domaće proizvođače, jer „čim je veća konkurencija, njima je bolje“. - U Semberiji najviše proizvodimo meso i mlijeko. Dolazili su nam i iz Turske i obišli naše pogone. Ono što bi najbolje bilo jest da se proizvodnja ugovori sa nama direktno - stav je Bakajlića. Tvrdi da perspektive postoje, a i kapaciteti. - Samo vlast treba da okrene glavu prema poštenom odnosu ka kupcu i proizvođaču. Da agrarna politika ne bude protiv nas - dodao je Bakajlić.

Izvoz u Tursku

Izvoz mesa u Tursku jedna je od glavnih tema u posljednje vrijeme. Sve je počelo 2014. godine. Tada je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO), u cilju ublažavanja katastrofalnih posljedica nezapamćenih poplava i klizišta koja su zadesila poljoprivredu Bosne i Hercegovine u maju 2014. godine, pokrenulo zahtjev kod nadležnih institucija Republike Turske za odobravanje bescarinskog izvoza goveđeg mesa od poljoprivrednih proizvođača iz naše zemlje. „Prvom Odlukom Vijeća ministara Republike Turske odobren je bescarinski uvoz govodine iz BiH do kraja te godine. Količina govedine koja se može izvesti je ograničena na 15.000 tona na godišnjem nivou. Ministarstvo ekonomije Turske dodijelilo je specijalne licence za uvoz, koje se ne mogu prenijeti trećim licima. Realizacija ove odluke o odobravanju uvoza govedine iz BiH je dodijeljena državnoj direkciji Zavoda za meso i mlijeko Republike Turske koja vodi sve poslove u vezi sa otkupom stoke, određivanje objekata za klanje, pakovanje i transport mesa u Tursku. Nadležne institucije u BiH, prije svega veterinarske službe, osiguravaju da ovaj posao sa stanovišta ispunjenosti uslova zdravlja i dobrobiti životinja, nesmetano teče“, podsjetili su iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH. Pošto se ova trgovinska saradnja pokazala obostrano korisnom, Vijeće ministara Republike Turske je na zahtjev bh. strane do kraja 2015. godine produžilo trajanje Odluke o uvozu svježeg, ohlađenog i smrznutog goveđeg mesa. Uporedo s tim, MVTEO BiH je u okviru bilateralnog sporazuma, koji je ranije potpisan između BiH i Turske, započelo razgovore u cilju osiguranja izvoza govedine pod istim, bescarinskim uslovima, a da se daljnja trgovina nastavi tako da to bude sastavni dio bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje. „Namjera je da se ovakvim dogovorom i osiguranjem tržišta po veoma povoljnim cijenama domaćim poljoprivrednim proizvođačima obezbijedi osnov i garancija za dugoročnu orijentaciju, investicije i opredjeljenje za intenzivnu proizvodnju goveđeg mesa“, odgovaraju iz MVTEO. Iz Vanjskotrgovinske komore BIH naglašavaju da nije iskorišten cijeli iznos od 15.000 tona odobren za 2015. godinu. „Izvoz u Tursku u 2015. godini iznosio je 354,65 miliona KM i veći je u odnosu na 2014. godinu. Tursko tržište je bilo profitabilno za agroindustrijski sektor, čije je povećanje izvoza poraslo za 100,39 % u odnosu na 2014. godinu, prvenstveno zahvaljujući izvozu mesa i mesnih prerađevina, odnosno odobrenja bescarinskog izvoza iz BiH u Tursku, proizvodima mlinske industrije, ulja, raznih proizvoda za ishranu. Vanjskotrgovinska razmjena mesa i mesnih prerađevina je za devet mjeseci rezultirala većim promjenama u izvozu. Izvoz je pao za 37.609.871 KM, što pripisujemo privremenoj zabrani izvoza goveđeg mesa u Tursku“, navode z Vanjskotrgovinske komore BiH. Ipak, naša zemlja tako i u 2016. godini po osnovu odluke Vlade Republike Turske izvozi svježe meso goveda u Tursku, a ovaj put riječ je o kvoti od 5.700 tona, koliko je odobrila turska strana, i to na period realizacije od 1.juna do kraja ove godine. „Najveći dio ove količine, oko 4.400 tona je već izvezen, tako da je do kraja godine ostalo da se realizira preostala kolčina od oko 1.300 tona“, podaci su Ministarstva od prošlog mjeseca. „Ovaj posao je imao jak pozitivan efekat na poljoprivredne proizvođače u BiH koji se bave tovom junadi, jer je osiguran konstantan otkup utovljenih goveda, čime su stvorene pretpostavke za nastavak bavljenja tovom, bez bojazni za plasman utovljenih bikova na tržište“, kažu u nadležnom državnom ministarstvu i ističu da su nadležne institucije već razgovarale o nastavku izvoza mesa i za sljedeću godinu i to da količine budu nešto veće nego u 2016. godini. Visina nove odobrene kvota za izvoz u najvećoj mjeri zavisiće od odluke nadležnih organa u Republici Turskoj, u skladu sa njihovim potrebama za svježim goveđim mesom.

Pravila izvoza

da su nadležne institucije u BiH dužne da se pridržavaju pravila za izvoz, a to je da je goveđe meso bosanskohercegovačkog porijekla, odnosno da najmanje tri mjeseca grlo mora da provede u BiH. „Uvjeti turskog naručioca su i da certifikat o porijeklu mesa bude ispravan, da izvozni objekti u BiH imaju dozvolu turske inspekcije te da se 'ovaj posao uradi fer i pošteno, na zakonit način, da ne bude bilo kakvih malverzacija i zloupotreba'“, kažu u Komori. Ono što je veoma važno jest što je BiH dobila zeleno svijetlo iz Brisela da meso u Tursku može ponovo izvoziti i to putevima preko Evropske unije, što će znatno smanjiti troškove transporta, a vjerovatno i povećati otkupnu cijenu govedine u BiH. „To je jedan od vrlo značajnih faktora u ovom trenutku jer će naše meso biti mnogo konkurentnije. Poznato vam je da su uvoznici našeg mesa, koji su do sada transportovali avio-prevozom, za prevoz plaćali mnogo veću cijenu, tako da će naši poljoprivredni proizvođači i naši izvoznici mesa imati mnogo povoljnije uslove“, kazala je Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.Kada je riječ o izvozu termički tretiranih proizvoda od mesa goveda, trenutno je na snazi zabrana izvoza ovih proizvoda u Tursku. „Radi se o suspeniziji izvoza proizvoda od mesa goveda iz BiH na period od šest mjeseci počevši od 1. juna 2016. godine. Odluku o zabrani izvoza ove grupe proizvoda donijelo je Ministarstvo poljoprivrede Turske 30. maja. Obrazloženje za ovakvu odluku nadležnog organa u Turskoj je generalno, i kao razlog za ovu odluku se navodi da je inspekcijski tim iz Turske koji je u periodu od 9. do 12. maja u BiH obavljao audit u objektima, koji su već ranije bili odobreni za izvoz ove grupe proizvoda u Tursku, utvrdio da u tim objektima nisu u potpunosti ispunjeni zahtjevi legislative te zemlje u pogledu infrasturkture u obradi mesa različitih vrsta, higijene i sljedivosti“, navode iz MVTEO. U proteklom periodu Ured za veterinarstvo BiH je bio u stalnom kontaktu sa nadležnim organom u Turskoj kako bi se ovaj problem riješio i kako bi se nastavilo sa izvozom proizvoda od mesa goveda u tu zemlju. „Nadamo se da će po isteku ove suspenzije izvoz biti nastavljen i u tom kontekstu Ured za veterinarstvo BiH je spreman pružiti sve potrebne garancije turskoj strani kako se ova suspenzija ne bi produžila“, navodi se u odgovorima našem magazinu.

Izvoz u Rusiju

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH podsjećaju da u ovoj godini nije zabilježen izvoz mesa i mesnih prerađevina u Rusiju, ali da su predstavnici nadležnih institucija dogovarali mogućnost izvoza proizvoda životinjskog porijekla iz BiH na rusko tržište. „Ono što je ohrabrilo naše izvoznike je dolazak Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor koji su izvršili pregled naših objekata u svrhu omogućavanja izvoza proivoda živozinskog porijekla prema Rusiji. Rusija je poznata kao velik uvoznik mesa, posebno goveđeg, a potražnja za mesom i mesnim proizvodima porasla je s ozbirom na sankcije EU nametnute ovoj zemlji, koje su nedavno produžene. Uslovi za izvoz na tržište Ruske Federacije isti su kao i za izvoz u sve zemlje članice EU, ali standardi koji važe u EU ne važe i na ruskom tržištu“, navodi Amila Šehić. U dijelu koji se odnosi na izvoz proizvoda životinjskog porijekla u Rusku Federaciju i tržište Carinske unije, inspekcija službe za sanitarni i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije u periodu od 11. do 23. septembra 2016. godine posjetila je 13 objekata zainteresovanih za izvoz na ovo tržište, kako bi procijenila ispunjenost uslova za izvoz. „Posjeta je uključila svih 13 objekata koji se bave proizvodnjom i preradom mlijeka i mesa. Po završetku pregleda, na završnom sastanku inspekcija Ruske Federacije je izvijestila predstavnike nadležnih organa u BiH da će izvještaj o provedenoj inspekcijskoj posjeti biti dostavljen prije svega centralnom organu u Ruskoj Federaciji koji će dalje izvještaj sa eventualnim preporukama dostaviti nadležnim organima u BiH“, kažu u MVTEO. U momentu kada ruska strana utvrdi da su ispunjeni uslovi za izvoz na njihovo tržište, lista objekata iz naše zemlje koji bi bili odobreni za izvoz postavlja se na Internet stranicu službe za sanitarni i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije i mogla bi se vršiti njena dopuna na zahtjev nadležnih organa u BiH na osnovu datih garancija. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon što je ponovo odobren izvoz voća i povrća na tržište Ruske Federacije, izrazio je očekivanje da bi BiH na rusko tržište do kraja godine mogla početi sa izvozom mesa.

Izvoz pilećeg mesa i jaja u EU

BiH je također zvanično uputila zahtjev Evropskoj komisiji i njenoj inspekciji u Dablinu da dođe i pregleda objekte za proizvodnju pilećeg mesa i jaja, kao i cijeli sistem za kontrolu. „Tražili smo da dođu što prije, u zahtjevu smo naveli da smo spremni izvoziti pileće meso i jaja na tržište EU. Sada očekujemo njihov odgovor, ali oni imaju svoje godišnje planove. Ipak, tražićemo i lobiraćemo u Briselu da ova inspekcija dođe i u vanrednom terminu“, najavio je Šarović. Iz MVTEO su istakli da je u pogledu izvoza mesa peradi, proizvoda mesa peradi i konzumnih jaja Ured za veterinarstvo BiH intenzivirao aktivnosti za realizaciju akcionog plana prema preporukama Ureda za hranu i veterinarstvo (FVO) nakon prethodno provedene revizijske misije 2012. godine. „U tu svrhu Ured za veterinarstvo BiH je u stalnom kontaktu sa nadležnim organima entiteta kao i samim subjektima u poslovanju sa hranom koji imaju interes za izvoz svojih proizvoda na tržište EU. U predhodnom periodu Ured za veterinarstvo BiH je pripremio veći broj uputstava, smjernica, vodiča i kontrolnih (ček) lista provjere namijenjenih osoblju koje provodi službene kontrole u objektima, kao i dijelom za subjekte u poslovanju sa hranom. Zahtjev za ponovni dolazak misije Inspekcije iz EU je upućen i očekuje se da u što skorijem vremenu dođu i pregledaju objekte u cilju odobravanja izvoza i ove grupe proizvoda u EU“, odgovorili su nam iz resornog državnog ministarstva.

Agro Planeta

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana