Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Nekontrolisano kretanje životinja -

Poduzimaju se sve propisane aktivnosti u cilju suzbijanja, odnosno sprječavanja pojave bolesti plavog jezika i kvrgave kože na području BiH, međutim, veoma je teško u potpunosti onemogućiti njihovo širenje, odnosno unošenje u BiH. Neophodno je da poljoprivrednici odmah prijave simptome ukoliko ih primijete, ističe Kalaba.

Razlozi za pojavljivanje i širenje bolesti kvrgave kože i bolesti plavog jezika na području Evrope primarno se ogledaju u promjeni klimatskih uslova i okoliša, ali se ne mogu isključiti ni drugi faktori poput nekontrolisanog kretanja životinja, ističe dr vet. med. spec. Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BIH. Kaže da je veoma teško u potpunosti onemogućiti njihovo širenje, odnosno unošenje u BiH, te upućuje apel vlasnicima životinja da bez odlaganja obavijeste veterinara u slučaju da primijete bilo kakve znakove bolesti. Navodi i da su kapaciteti za kontrolu ove dvije bolesti limitirani, jer BiH provodi i druge obavezne programe.

Bolest plavog jezika dugo se nije pojavljivala na našim prostorima. Kvrgavost kože goveda do sada je bila nepoznata. Kako su se pojavile ove bolesti?

Bolest plavog jezika i bolest kvrgave kože su zarazne bolesti životinja koje se primarno prenose vektorima, odnosno insektima, čime je uslovljeno i njihovo pojavljivanje. Bolest plavog jezika bila je prijavljena na području BiH u toku 2002 – 2003. godine, kada je utvrđen serotip 9, nakon čega se nije ponovo javljala do 2014. godine, kada je serotip 4 utvrđen u skoro svim zemljama u regionu. Bolest plavog jezika objavljena je u BiH u januaru 2016. godine poslije uspješne sanacije žarišta iz 2015. godine, nakon čega je ponovo utvrđena na području BiH u augustu 2016. godine. U isto vrijeme bolest je ponovo utvrđena i u zemljama u regionu, tako da su pojavu bolesti plavog jezika, serotip 4, pored BiH ponovo prijavile Crna Gora, Slovenija, Srbija i Hrvatska. Kada je u pitanju bolest kvrgave kože, ne može se reći da je bila nepoznata. Ova bolest egzistira na području Afrike i Azije duži niz godina, ali se nikada nije javljala na ovom području. Razlozi za pojavljivanje i širenje bolesti kvrgave kože i bolesti plavog jezika na području Evrope, a s obzirom na način prenosa ovih bolesti, primarno se ogledaju u promjeni klimatskih uslova i okoliša koji omogućavaju preživljavanje kompetentnih vektora za prenos bolesti, ali se ne mogu isključiti ni drugi faktori kao što je nekontrolisano kretanje životinja.

Ima li razloga za uznemirenost poljoprivrednika?

Uznemirenost proizvođača u slučaju pojave ovakvih bolesti je svakako očekivana. Kancelarija za veterinarstvo BiH u saradnji sa nadležnim tijelima entiteta poduzima sve propisane aktivnosti u cilju suzbijanja, odnosno sprječavanja pojave bolesti na području BiH, međutim, s obzirom na samu prirodu bolesti i način prenošenja veoma je teško u potpunosti onemogućiti njihovo širenje, odnosno unošenje u BiH. U tom smislu, upućene su i informacije farmerima, kao i preporuke za jačanje mjera biosigurnosti i zaštitu životinja od vektora.

Ima li novih slučajeva plavog jezika u BiH ili se virus 'primirio' sa zahlađenjem? U tom smislu imate li podatke o novim slučajevima i stanju 'kvrgavosti kože' u okruženju?

Bolest plavog jezika je ponovo prijavljena na području BiH 19. avgusta 2016. godine. Iako je došlo do zahlađenja, inkubacija bolesti i aktivnost vektora još nije potpuno prestala, tako da se bilježe novi slučajeva bolesti. Prema podacima zemalja iz okruženja, još se javljaju sporadični slučajevi bolesti kvrgave kože, tako da je posljednji slučaj pojave bolesti na području Srbije prijavljen 1. septembra 2016. godine, Crne Gore 14. oktobra 2016. godine, Makedonije 21. juna 2016. godine, Albanije 29. septembra 2016. godine, te Bugarske 1. avgusta 2016. godine.

Neki poljoprivrednici strahuju da će bolest kvrgavosti kože na proljeće da eskalira. Ima li razloga za takav stav?

U ovom trenutku u BiH nema utvrđenih slučajeva bolesti kvrgave kože. Zahvaljujući provedenim mjerama kontrole kretanja životinja i proizvoda, drugim preventivnim mjerama i činjenici da su zemlje u okruženju vakcinisale životinje protiv bolesti kvrgave kože i na taj način znatno zaustavile mogućnost širenja bolesti, može se reći da je BiH u ovom trenutku u povoljnoj situaciji. Međutim, s obzirom na to da je ovo prvi put da se bolest pojavila na ovom području, kao i da širenje bolesti u velikoj mjeri ovisi o klimatskim uslovima i biologiji vektora, veoma je nezahvalno prognozirati razvoj situacije u narednom periodu. Kancelarija za veterinarstvo BiH će u saradnji sa nadležnim tijelima entiteta i svim drugim relevantnim organizacijama nastaviti da prati situaciju i u skladu sa navedenim planira dalje aktivnosti na provođenju propisanih mjera.

Kakvo je stanje sa vakcinama, imamo li ih ili možemo li ih bez problema nabaviti u slučaju potrebe?

U ovom trenutku, Kancelarija za veterinarstvo BiH raspolaže informacijom da će u slučaju potrebe hitno biti osigurano 25.000 doza vakcine od strane Evropske komisije. Takođe, u slučaju donošenja takve odluke, Švedska razvojna agencija je za potrebe Kancelarije stavila na raspolaganje sredstva za hitnu nabavku 166.900 doza vakcina protiv bolesti kvrgave kože. Takođe, u skladu sa zaključcima sa ministarske konferencije održane u Sofiji, Evropska unija je naglasila da će nastaviti sa naporima i istraživanjem svih dostupnih mogućnosti da osigura nastavak podrške svim zemljama u regionu za borbu protiv bolesti kvrgave kože, uključujući osiguravanje vakcina protiv ove bolesti.

Ove bolesti dovode i do smrti stoke. Ima li država kapaciteta da štetu nadoknadi poljoprivrednicima?

Kancelarija za veterinarstvo BiH u ovom trenutku ne raspolaže informacijom o dostupnim sredstvima, s obzirom na to da u skladu sa odredbama legislative na snazi troškove za nadoknadu šteta za ubijene i uginule životinje snose nadležna entitetska ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Jesu li poljoprivrednici dovoljno edukovani o ovim bolestima, o prevenciji, imaju li dovoljno sredstava da se zaštite?

Kancelarija za veterinarstvo BiH pripremila je letke i informacije o bolesti koje su dostupne na web-stranici Kancelarije, a ujedno su i distribuirane na teren u saradnji sa nadležnim tijelima entiteta. Ukoliko bude potrebno, Kancelarija je uvijek spremna da pripremi i dodatne edukacijske materijale u cilju upoznavanja poljoprivrednika sa ovim i drugim bolestima i aktivnostima koje oni mogu poduzeti u cilju njihove prevencije. Ono što svakako želimo naglasiti jeste da molimo sve vlasnike životinja da bez odlaganja obavijeste nadležnog veterinara u slučaju da primijete bilo kakve znakove bolesti, odnosno promjene zdravstvenog stanja kod svojih životinja, jer je to veoma značajno za blagovremeno provođenje mjera za sprečavanje širenja bolesti i umanjivanje eventualnih šteta.

Šta su nadležne institucije učinile na prevenciji ovih bolesti?

U cilju prevencije i kontrole navedenih bolesti, nadležne institucije su poduzele niz propisanih mjera uključujući i bolest kvrgave kože: redovno praćenje i izvještavanje o situaciji po pitanju pojave i širenja bolesti u regionu; donošenje i ažuriranje zabrane uvoza živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla iz zemalja u kojima je bolest utvrđena; obavještavanje i održavanje radnih sastanaka sa predstavnicima nadležnih tijela entiteta, granične policije i Uprave za indirektno oporezivanje, kao i lokalnih nadležnih tijela u graničnom pojasu sa Srbijom i Crnom Gorom; priprema informativnih letaka i dopisa; osiguravanje treninga za laboratorijsko osoblje i kitova za provođenje dijagnostike bolesti; osiguravanje vakcina za potrebe hitne vakcinacije od EK i SIDA-e; održavanje sastanaka sa donatorima u cilju osiguravanja sredstava i opreme za potrebe brzog otkrivanja i reagovanja u slučaju utvrđivanja bolesti; redovna komunikacija i saradnja sa zemljama u regionu i relevantnim međunarodnim organizacijama i Evropskom komisijom na razmjeni informacija i iskustava za suzbijanje i prevenciju bolesti; formiranje Zajedničkog centra za kontrolu bolesti. U cilju kontrole bolesti plavog jezika poduzimaju se sve propisane mjere. Takođe je formiran i Zajednički centar za kontrolu bolesti koji održava redovne sastanke, analizira situaciju i koordinira sprovođenje mjera.

Pomoć države je neophodna. Može li se BiH izboriti sa svim tim problemima?

Sva nadležna tijela se maksimalno zalažu za sprovođenje svih propisanih preventivnih mjera i mjera za kontrolu bolesti. Međutim, moramo prihvatiti činjenicu da pored sprečavanja ove dvije bolesti BiH provodi i druge obavezne programe, te su iz navedenog razloga kapaciteti za kontrolu ove dvije bolesti limitirani. Slična situacija je i u drugim zemljama u našem okruženju i upravo iz navedenog razloga na ministarskoj konferenciji u Sofiji i jeste donesen zaključak da je neophodno osigurati nastavak podrške Evropske komisije i saradnju svih zemalja u regionu kako bi se osigurali uslovi za uspješnu borbu protiv bolesti kvrgave kože.

Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH

Agro Planeta

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana