Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima

Pravilnim odabirom sorte do uspješne proizvodnje.U kontroliranim mikroklimatskim uvjetima zaštićenog prostora povrće je moguće uzgajati u periodu godine kada ta ista proizvodnja nije moguća na otvorenom. Na taj način je omogućena kontinuirana snabdjevenost tržišta svježim povrćem tijekom cijele godine

Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima predstavlja najintenzivniji oblik biljne proizvodnje. To je visoko profitabilna proizvodnja u kojoj se postižu višestruko veći prinosi od uzgoja iste vrste na otvorenom.

Vrste zaštićenih prostora

Kako se u proizvodnji povrća na otvorenom može utjecati samo na dio čimbenika neophodnih za normalan rast i razvoj, sve više se razvija uzgoj povrća u zaštićenim prostorima u kojima se na njih može znatno više utjecati i prilagoditi ih zahtjevima uzgajanih vrsta. U kontroliranim mikroklimatskim uvjetima zaštićenog prostora povrće je moguće uzgajati u periodu godine kada ta ista proizvodnja nije moguća na otvorenom. Na taj način je omogućena kontinuirana snabdjevenost tržišta svježim povrćem tijekom cijele godine, što je od izuzetne važnosti radi nadopune prehrane stanovništva. Intenzivnom proizvodnjom tijekom cijele godine uz pravilan odabir kultura, te uz optimalne rokove sadnje moguće je postići više prinose i visoke cijene na tržištu, što je osnovni cilj svakog proizvođača. Za uzgoj povrća koriste se različite vrste zaštićenih prostora kao što su niski i visoki tuneli, plastenici i staklenici. Izbor vrste povrća kao i vrijeme proizvodnje uvjetovano je vrstom zaštićenog prostora, načinom grijanja, klimatskim faktorima i mogućnostima plasmana. Temperatura i svjetlost su najvažniji klimatski uvjeti od kojih ovisi izbor vrste i vrijeme proizvodnje, a time i intenzitet korištenja zaštićenog prostora. Iako područja koja su pod utjecajem mediteranske klime imaju komparativnu prednost u odnosu na područja koja su pod utjecajem kontinentalne klime, proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima sve više se razvija i u gotovo svim kontinentalnim dijelovima zahvaljujući primjeni suvremenih tehnoloških postupaka. 

Ekonomično korištenje

Osim uzgoja na tlu, proizvodnju je moguće organizirati i na inertnim supstratima preko kojih biljka dobiva vodu i lakopristupačna hranjiva iz hranjive otopine, što se naziva hidroponski uzgoj. Zbog izbalansirane ishrane biljke se mogu uzgajati u većem sklopu, što također rezultira boljim korištenjem zaštićenih prostora i znatno većim prinosom. Za ekonomično korištenje zaštićenih prostora važna je smjena vrsta tijekom cijele godine. Tako se u jesensko-zimskom i rano-proljetnom periodu uzgajaju salata, špinat, mladi luk ili rotkvica, odnosno vrste povrća koje imaju kraću vegetaciju i manje potrebe za toplinom i svjetlošću. Uzgajaju se kao pretkulture zahtjevnijim vrstama poput rajčice, paprike i krastavca koje se uzgajaju u proljetnom i ljetnojesenskom periodu. Paprika, rajčica, krastavac i salata spadaju u skupinu najrentabilnijih povrtnih kultura u zaštićenim prostorima. Pravilan odabir kultivara (sorte) od iznimne je važnosti za uspješnu proizvodnju. U komercijalnoj proizvodnji uzgajaju se kultivari velikog kapaciteta rodnosti i genetske otpornosti na ekonomski značajnije bolesti i štetnike, pa se postižu visoki prinosi po jedinici površine.

Proizvodnja salate

Pri proizvodnji salate u zaštićenim prostorima najčešće se uzgajaju sorte salate glavatice u tipu maslenki. Zbog bioloških karakteristika i kratke vegetacije od sadnje do tehnološke zrelosti mogu se uspješno uzgajati u svim tipovima zaštićenih prostora. Formiraju kvalitetne glavice i pri uvjetima slabijeg osvjetljenja i nižih temperatura. Salata se najčešće proizvodi kao međuusjev između dvije glavne vrste koje su zahtjevnije prema toplini. U zaštićenim prostorima uglavnom se uzgajaju partenokarpni ili gynoecijski hibridi salatnog krastavca koji su namijenjeni za korištenje u svježem stanju. To su hibridi bujnog lišća i snažnog vegetativnog porasta, te se moraju uzgajati vertikalno uz oslonac kako bi biljka imala dovoljno svjetlosti za rast. Partenokarpni hibridi ne trebaju oprašivače jer imaju sve ženske cvjetove i formiraju plodove bez sjemenki. Kako se iz svakog cvijeta ovog tipa hibrida formira plod bez oplodnje njihovom primjenom postiže se sigurnost u proizvodnji i visoki prinosi. Gynoecijski hibridi formiraju pretežito ženske cvjetove iz kojih se kasnije razvije plod. Da bi se plod normalno razvijao u sjemenu ovog tipa hibrida moraju se naći u određenom postotku i sjemenke iz kojih će se razviti gotovo jednake biljke, ali koje imaju muške i ženske cvjetove. Za potpunu oplodnju i formiranje plodova pravilnog oblika potrebno je postaviti košnice s pčelama ili bumbarima. Pravovremenom i učestalom rezidbom vriježa, odstranjivanjem suvišnih listova i loših plodova, Salata se najčešće proizvodi kao međuusjev 34 POVRTLARSTVO Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima redovitom berbom osigurava se dugi period plodonošenja kvalitetnih plodova krastavca.

Proizvodnja rajčice i paprike

Za proizvodnju rajčice u zaštićenim prostorima namijenjeni su visoki (indeterminantni) hibridi koje karakterizira neograničeno visok rast stabljike i bujno grananje. Biljke se uzgajaju uz oslonac na jednu, rjeđe dvije grane. Ovisno o vrsti zaštićenog prostora i tehničko-tehnološkim uvjetima moguće je produžiti sezonu uzgoja rajčice od nekoliko tjedana do cjelogodišnjeg uzgoja. U ranom uzgoju dodatno oprašivanje bumbarima znatno pospješuje oplodnju rajčice, što povećava prinos i kvalitetu plodova. Stoga je unošenje košnica s bumbarskim kolonijama u zaštićene prostore postala neizostavna agrotehnička mjera u uzgoju rajčice. U zaštićenim prostorima uzgajaju se kultivari paprike neograničenog tipa rasta stabljike (indeterminantni) koji imaju dugi period plodonošenja. To su uglavnom hibridi u tipu babure koji imaju plodove prizmatičnog oblika i namijenjeni su za potrošnju u svježem stanju. Papriku u zaštićenim prostorima je potrebno uzgajati na dvije grane kako bi se što bolje uskladio vegetativni rast i generativni razvoj. U tu svrhu redovito se odstranjuje višak grana kada su dužine oko 2 cm i višak cvjetova tako da tijekom plodonošenja po biljci bude 10-12 plodova.

Korištenje folija i navodnjavanje

Optimalna vlažnost zemljišta i zraka u zaštićenom prostoru jedan je od preduvjeta za dobar rast i razvoj biljaka. Zbog intenzivnijeg rasta i produkcije veće biljne mase, a relativno slabo razvijenog korijenovog sustava, povrće u zaštićenim prostorima zahtijeva jako puno vode i vrlo brzo reagira na njen nedostatak. Tlo se prekriva različitim folijama ispod kojih je znatno viša temperatura, a koje ujedno sprječavaju evaporaciju, odnosno isparavanje vode iz tla. U praksi se najčešće koriste crne polietilenske folije. Svakako bolji rezultati se postižu korištenjem folija koje su s donje strane crne, a s gornje strane bijele boje. Time je onemogućen razvoj korova, a reflektiranjem svjetla postiže se bolja osvijetljenost donjih dijelova biljaka. U zaštićenim prostorima najčešće se primjenjuje navodnjavanje kapanjem pomoću cijevi koje se postavljaju ispod folije. Istovremeno s navodnjavanjem do svake biljke dovodi se potrebna količina gnojiva, što se naziva fertirigacija.


DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana