Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Najzdraviji orašasti plod

Od njegovog ulja nije ništa bolje protiv upala i opekotina, a široka je i njegova primjena u kulinarstvu. On je njegovo veličanstvo badem, najzdraviji orašasti plod.
Uzgaja se već više od 35 vijekova, a njegovi plodovi dozrijevaju tek pod toplim južnim suncem. Neki vjeruju da je MARKOV KRUH (smjesa badema i šećera u osnosu 2:1), ali i sam plod, odnosno drvo badema, u Evropu iz Kine donio svjetski putnik Marko Polo.
Ipak, vjerovatnija je druga priča koja kaže da je badem potekao u Siriji, odakle je proširen tokom starog vijeka, najprije u Grčku. Rimljani su ga dalje širili svojim carstvom i to pod imenom GRČKI ORAH kako ga spominje Katon još u 2. vijeku prije nove ere, a u 1. vijeku nove ere Kolumela ga naziva AMIGDALA, imenom koje mu je ostalo do danas.

Gorki i slaki badem

Badem (lat. Prunus amygdalus) nazivamo i mendula, mandula, mindol. Drvo naraste do četiri metra visine, a listovi su duguljasti, šiljasti i nazubljeni na rubu.
Cvate ružičastim cvjetovima već od januara. Bademovo stablo je srodno breskvi, šljivi i marelici, s tom razlikom da se kod njega ne koristi meso ploda, već tzv. koštica, odnosno sjemenka koje se bere u kasnu jesen. Sjemenka marelice je toliko slična bademu da se zajedno sa njime koristi u proizvodnji marcipana.
Postoje mnoge vrste koje se međusobno razlikuju po obliku i po okusu, slatkom ili gorkom. Dok se slatki badem koristi u prehrani, iz gorkih sorti se proizvode različiti bademovi ekstrakti.

Badem je najlužnatiji orašasti plod, što znači da u tijelu ne stvara kiselu reakciju. Osim toga, u njemu je veoma uravnotežen sastav hranjivih tvari, tako da je poznat kao najzdraviji i najcjelovitiji orašasti plod, slično jabuci među voćem.
Bademi su najbolji izvor vitamina E, a vaše tijelo ovaj vitamin najbolje apsorbuje upravo iz badema.
Ova činjenica je utoliko važna za one koji žele imati mišiće, jer vitamin E djeluje preventivno na moguća istezanja mišića i upale poslije i prije treninga. Nekoliko badema dnevno biće sasvim dovoljno da što prije i bezbolnije uočite rezultate napornog treninga.
Takođe vitamin E djeluje antioksidantno. U bademu nalazimo i mnoge vitamine B kompleksa, naročito niacin, te brojne minerale, od kojih izdvajamo kalcijum kojim je badem najbogatiji među orašastim plodovima.
Njegove se hranjive tvari, naročito bjelančevine, idealno nadopunjuju sa onima iz žitarica i mahunarkama.

Ljekovito djelovanje

Gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, vrlo jaki otrov, te se zabranjuje svaki pokušaj da se koristi oralnim putem. U vanjskoj upotrebi, pripremljen u obliku vrućih obloga i kupki, ublažuje bol, naročito migrenu, bolove bubrega i jetre, reumu i žgaravicu.
Tijesto koje dobijamo od ovog voća služi kao dobar sapun za osobe s osjetljivom kožom i izvrstan prirodni dezodorans, daleko bolji i zdraviji od vještačkih sprejeva.
Od slatkog badema koriste se plod (ljuska i sjemenka), listovi i kora. Listovi i ljuske podstiču rad jetre i smiruju kašalj, a kora osim toga služi i kao sredstvo protiv crijevnih parazita, povišene tjelesne temperature, a pospješuje i izlučivanje mokraće.
Slatki je badem ukusan i hranjiv kao dodatak kolačima, pržen u šećeru, kao nugat i sl. Teže ga podnose osobe s osjetljivim želucem, ali drugi će u njemu naći pravi koncentrat energije.
Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u apotekama, a to je blijedožuta tečnost, ugodna okusa, koja ublažuje lake upale probavnog sistema, dosta uspješno suzbija bronhitis i smetnje u mokraćnom sistem, a posebno ga preporučuju djeci protiv glista, pripremljenog u uvarku od cvjetova bijelog sljeza i maka, s malo meda i jednim žumancetom.
U vanjskoj primjeni, ulje od slatkih badema korisno je protiv svrabeža, opekotina, crvenog vjetra, te površinskih upala.
Slatki badem možemo koristiti i izmiksanog u obliku "bademovog maslaca" ili od njega možemo napraviti veoma ukusno mlijeko. Ukoliko bademe stavite nakratko u kipuću vodu, njihova smeđa kožica će se lako oguliti i takvi će oguljeni bademi imati blagi okus i glatku konzistenciju, što je naročito pogodno pri pripremi "maslaca".
Osim toga, još će ukusniji biti ako ga lagano, oko pet minuta prepečete.

Kako razlikovati gorki i slatki badem

Ako badem stavimo u toplu vodu, kožica omekša i lako se skida s jezgre badema koji je sastavljen od dviju pljosnatih i mesnatih katiledona. Potrebno je obratiti pažnju na boju katiledona.
Ako je ona bijela, radi se o slatkom bademu, a ako je katiledona žućkasta, u pitanju je gorki badem.

Izvor: Nezavisne novine


DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana