Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Košarku zamijenio uzgojem borovnica

Dok se većina njegovih poljoprivredi kolega nakon sportske karijere odlučuje za posao trenera, on je napravio potpuni zaokret i nikada nije zažalio. Nekadašnji košarkaš KK „Partizan“ iz zlatnog doba Duška Vujoševića, završio je karijeru i potpuno se posvetio proizvodnji borovnica u selu Preljina kod Čačka

Nakon što je karijeru završio kao jedan od najboljih šutera u košarkaškoj Evropi, Uroš Tripković se odlučio za drastičnu promjenu u životu i karijeri, pa je umjesto loptom odlučio da se bavi poljoprivredom. Nekadašnji košarkaš KK „Partizan“ u zlatno doba Duška Vujoševića, završio je karijeru prije dvije godine i potpuno se posvetio proizvodnji borovnica u selu Preljina kod Čačka. Na pitanje odakle mu ideja da se okrene poljoprivredi i zašto baš proizvodnji borovnica, Tripković za „Agro planetu“ kaže da se vodio onim što ga zanima i privlači, da je mnogo učio i odlučio da proba sa borovnicama. Većina njegovih kolega nakon sportske karijere odlučuje se za posao trenera i druge srodne djelatnosti, ali on je napravio potpuni zaokret i kaže da nikada nije zažalio.

Još u probnoj fazi

- Želeo sam da radim nešto, ali moralo je to da bude ono što mene zanima i privlači. Volim prirodu i uvijek bih se prije odlučio za neki ovakav posao, nego na gradsku gužvu i kancelariju. Odlučio sam se za borovnice dvije godine prije nego što sam ih zasadio i prestao sa košarkom. Raspitivao sam se, učio, istraživao. Prošle godine u jesen posadio sam oko 1500 sadnica, na oko pola hektara. Sada radim oko njih, čupkam travu, gledam kako rastu, pa ako se pokaže da imam dara i smisla za to, proširiću zasad – priča Tripković. On kaže da je još u probnoj fazi, da uči i dalje, prati kako sadnice napreduju, da li obolijevaju i kolike su mu šanse za dobru berbu. Sve ga zanima i želi što više da sazna, kako bi bio spreman za sve izazove koji ga čekaju. - Ko prvi put radi, uči sve ispočetka. Naučio sam dosta na ovom prvom putu. Nisam imao mnogo problema, ali nije istina ono što ljudi misle da se voće posadi i onda dođeš za dvije ili tri godine pa ubereš. Ima tu dosta posla, a stav da o voćnjaku ne treba mnogo potpuno brinuti je pogrešan. Od marta do kraja oktobra, svaki dan moram da budem u vinogradu ako želim da imam urod. Ne treba da radim osam sati svakog dana, ali moram biti tu svaki dan. Ako niste prisutni, nećete na vrijeme vidjeti da li ima štetočina, bolesti, da li biljke napreduju, pa nećete ni znati u kojem smjeru treba da popravljate – kaže on.

Spojio hobi i posao

Uroš priča da je uprkos čitanju obimne literature o uzgoju borovnica, praksa ipak presudna. Ono pravo došlo je tek kad je svoje ruke zaronio u zemlju. Spojio je hobi i posao, izgradio infrastrukturu i ugradio protivgradnu mrežu. Pomogli su mu rodbina i prijatelji, ali kaže da i dalje najviše radi sam u svom voćnjaku. Na pitanje kako zimi čuva sadnice, on govori da je snijeg poželjan, jer će da zaštiti biljku od smrzavanja. - Nadam se da će ga biti da zaštiti sadnice i da će one proći što bezbolnije, pa da prvi plodovi sljedeće godine budu najbolji mogući. Kod borovnica je tako. Prvi plodovi dolaze u drugoj godini i ne bude ih mnogo, a onda ih je svake godine sve više, ako se radi kako treba – kaže Uroš. U Srbiji nema organizovanog otkupa borovnice, a plodovi ove biljke najčešće se prodaju svježi i nema zamrzavanja, već samo idu na hlađenje. - Utoliko je teže što nema otkupa. Potrebno je da se na vrijeme obezbijedi kupac da ne bi plodovi propali, ali i to nije sigurno. Sve što znam sada o otkupu, neće mnogo značiti za godinu dana kad se okolnosti promijene. Zato ćemo o tome misliti kada dođe vrijeme, a sad samo osluškujemo. Ima opcija da se izvozi u Evropu – kaže Uroš.

Agro Planeta

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana