Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Aditivi ZA ILI PROTIV

Razgovarali smo sa stručnjacima sa odsjeka za tehnologiju PPF Sarajevo tačnije sa profesoricom prof. Sanjom Oručević-Žuljević.

Mnoge namirnice za ishranu sadrže aditive. Njihova uloga je da produže održivost onih koje se proizvode u jednom periodu godine (naprimjer, voća i povrća) i time omoguće njihovu konzumaciju tokom cijele godine. Razgovarali smo sa stručnjacima sa odsjeka za tehnologiju PPF Sarajevo tačnije sa profesoricom prof. Sanjom Oručević-Žuljević. Ističe da prilikom prerade hrane dolazi do gubitka karakterističnih osobina kao što su boja, miris, ukus, što je osnovni razlog za upotrebu aditiva. Njihovim dodavanjem proizvod se čini prihvatljivim za potrošača. Definitivno, stručnjaci ističu da je gotovo nemoguće u prehrambenoj proizvodnji izbjeći aditive. U zadnje vrijeme koriste se i u raznim pecivima i drugim pekarskim proizvodima..Radi lakše identifikacije uvedeno je označavanje aditiva s brojem E, koji je prihvatio veliki broj zemalja, naglašava profesorica . Istaknutost te oznake trebalo bi da znači da je proizvod prošao određenu proceduru provjere zdrastvene ispravnosti. Tehnolozi ističu da bi trebalo raditi na edukaciji potrošača kao i proizvođača, kako bi se promijenile loše prehrambene navike ljudi. Primjera radi, iako smo se nekada čudili da se u zimskom periodu moze jesti crveni paradajz, danas građani kozumiraju hranu koja nije prilagođena trenutnoj vegetaciji. Naime, tokom zimskih mjeseci paradajz, paprika, krastavac, jagode i slično voće i povrće moglo je preživjeti dugoročno skladištenje zahvaljujući upravo prisustvu aditiva, odnosno tvari za konzerviranje koje su uspjele spriječiti njihovo kvarenje. Ako zelimo izbjeći additive, bar kada govorimo o voću i povrću, jedino rješenje je konzumirati ih svježe, odnosno u periodu kada dospijevaju na našem području.


DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana