Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

TANJIR POD STALNOM KONTROLOM

Nakon pojave salmonele u određenim pilećim proizvodima u Hrvatskoj te navodne pošiljke mesa iz 1982. godine u Crnoj Gori, zapitali smo se kakvu hranu jedemo i na koji način se proizvodima u BiH kontroliše ispravnost

Hrana koju jedemo relativno je sigurna, njena zdravstvena ispravnost se provjerava u okviru službenih kontrola, ali veliku odgovornost snose i sami potrošači koje stalno treba educirati i o tome kako upravljati hranom i koliko je bitno čitati deklaracije i sastav proizvoda. Nakon pojave salmonele u određenim pilećim proizvodima u Hrvatskoj, navodne pošiljke mesa iz 1982. godine u Crnoj Gori, nedavnih obavijesti o povlačenju dječije hrane i žitnih pločica sa tržišta BiH, pitali smo nadležne institucije koliko je sigurna hrana koju mi jedemo

 

ANALIZE POUZDAN POKAZATELJ

- Rezultati laboratorijskih analiza hrane su jedini pouzdan i relevantan pokazatelj sigurnosti hrane, a prema njima, nema značajnijih odstupanja u rezultatima laboratorijskih analiza hrane u odnosu na druge zemlje u regiji. Međutim, kada govorimo o sigurnosti hrane, potrebno je imati u vidu da ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost zato što je hrana izložena nizu okolnosti i postupaka u lancu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije - kažu u Agenciji za sigurnost hrane BiH. Ističu da hrana koja se stavlja na tržište mora posjedovati odgovarajući dokument o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti, te da su subjekti u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa, a odgovorni su za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, distribucije i prodaje. - Nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane i Ured za veterinarstvo, u okviru svoje nadležnosti, u suradnji s nadležnim inspekcijskim organima, provode godišnje monitoringe, kojima se između ostalog kontrolira količina ostataka pesticida i veterinarskih lijekova, te prisustvo kontaminanata - pojašnjavaju u Agenciji za sigurnost hrane. Direktor ove agencije Džemil Hajrić ističe da i sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom. - Stoga preporučujemo potrošačima da hranu kupuju isključivo u registrovanim objektima sa posebnim naglaskom na lako kvarljive namirnice, kao što su na primjer jaja, meso i mlijeko, koje je potrebno čuvati u odgovarajućim rashladnim uređajima. Također bi pri kupovini hrane trebalo obratiti pažnju na deklaraciju proizvoda s naglaskom na rok trajanja i sastav proizvoda, posebno oni koji su alergični na određene sastojke, te na organoleptička svojstva proizvoda - poručuje Hajrić. Kada je riječ o zdravstveno neispravnim kašicama, voćnim sokovima za djecu i žitnim pločicama koji su pronađeni, u Agenciji naglašavaju da su lotovi koji su bili neispravni u veoma kratkom roku identificirani i povučeni s tržišta, a javnost o svemu pravovremeno obaviještena. - U tom periodu, u susjednoj Hrvatskoj, rezultati monitoringa ukazali su na određene pojedinačne slučajeve zdravstvene neispravnosti hrane, a istovremeno je pažnju javnosti okupirao i slučaj navodnog uvoza smrznutog mesa iz 1982. godine preko luke Bar za koji su nadležni organi u Crnoj Gori utvrdili da se uopće nije dogodio. Iako se u posljednjem slučaju radilo o neprovjerenoj i neistinitoj informaciji, ipak je to izazvalo veliku pažnju, pa i zabrinutost javnosti. Općepoznata je činjenica je da hrana životinjskog porijekla podliježe povećanom riziku od kontaminacije mikrobiološkim uzročnicima, odnosno različitim bakterijama kao što su salmonella spp ili Sisteria monocytogenes, ali isto tako je ta hrana, kao prirodni izvor proteina i željeza, izuzetno značajna u nutritivnom smislu. Kad sve to promatramo u kontekstu službenih istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane, prema kojima kod trećine potrošača dolazi do promjene prehrambenih navika nakon pojave opisanih situacija zajedno sa posljedicama koje mogu nastupiti po zdravlje potrošača i subjekte u poslovanju s hranom, sasvim je jasno da treba raspolagati velikim znanjem i odgovornošću kako bi se na ispravan način interpretirala ova izuzetno zahtjevna tema - napominju u Agenciji. 

REDOVNE KONTROLE

Republička inspekcija za hranu RS je za devet mjeseci ove godine prilikom uvoza pregledala 45.623 pošiljke hrane, od kojih je uzeto 2.660 službenih uzoraka za laboratorijsku provjeru zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. Nakon izvršenih analiza za 18 pošiljki je zabranjen uvoz i naloženo uništavanje ili povrat dobavljaču zbog mikrobiološke i hemijske neispravnosti, te neispunjavanja propisnih parametara kvaliteta. - U 67 slučajeva utvrđeni su propusti koji su se odnosile na nepotpune deklaracije, gdje su uvoznici po nalogu inspektora izvršili dodatno deklarisanje i usklađivanje sadržaja deklaracija sa propisima RS i BiH, nakon čega su iste puštene u promet. Propusti su utvrđene kod različitih proizvoda iz različitih zemalja porijekla, kao što su: konditorski proizvodi porijeklom iz Albanije, Hrvatske, Mađarska, Italije, Poljske, Turske; osvježavajuća pića porijeklom iz Poljske; aditivi iz Austrije i Belgije, voćni sokovi iz Srbije i drugo - odgovorili su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove. Zaključuju da u proteklim godinama nismo imali prijavljenih slučajeva zdravstvenih tegoba ili oštećenja zdravlja zbog konzumiranja eventualno neispravne hrane, te da mogu reći da se na tržištu Republike Srpske prometuje kontrolisana hrana. Napomenuli su da su za potrebe vršenja inspekcijskog nadzora u vanjskotrgovinskom nadzoru prilikom uvoza, inspektori Inspektorata RS prisutni na 14 graničnih prelaza, te da svaku pošiljku hrane koja se uvozi u RS mora pratiti potrebna dokumentacija koja uključuje i dokaz ovlaštenog organa zemlje izvoznice da je proizvod ispravan. Pojašnjavaju da vrše i organoleprički pregled pošiljke (izgled, miris, boja, deklaracije) i uzorkovanje proizvoda za laboratorijske analize, na principu procjene rizika, a to podrazumijeva da se obavezno uzorkuju proizvodi za koje je u prethodnim kontrolama utvrđena neka nepravilnost, proizvodi koji su specifični za pojedina godišnja doba, proizvodi za koje u zemljama regiona postoje izvjesni rizici ili su utvrđene neke nepravilnosti i slično. - Pošiljke koje se uzorkuju ne mogu se puštati u promet prije dobijanja rezultata laboratorijskih analiza - napominju u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove. Dodaju da u unutrašnjem prometu republički inspektori za hranu u prosjeku godišnje izvrše oko 1.100 kontrola, dok opštinski/gradski inspektori za hranu izvrše oko 10.000 kontrola u toku godine. - Inspekcija za hranu RS u okviru redovnog nadzora u objektima u kojima se vrši proizvodnja, promet i usluživanje hrane kontroliše higijenske uslove objekta i okoline, opremu, ispravnost rashladnih uređaja, način čuvanja hrane, higijenske postupke zaposlenih, dokaze o zdravstvenom stanju i dodatnoj edukaciji lica koja rade sa hranom, deklaracije i senzorna svojstva hrane, ispitivanje hrane putem ovlašćenih laboratorija, vođenje evidencije o analizama i drugo. Utvrđivanje zdravstveno neispravne hrane je mnogo rjeđe od utvrđivanja raznih nepravilnosti koje za posljedicu mogu imati neispravnu hranu, kao što su neredovni sanitarni pregledi zaposlenih, propusti u održavanju higijene, nepravilna manipulacija hranom i slično - pojašnjavaju. Ističu da povremeno u prometu zateknu manje količine hrane koja nije prikladna za ljudsku upotrebu, zbog isteklog roka upotrebe, neadekvatnog deklarisanja i promjene senzornih svojstava (truljenje, oštećenje), ali da je riječ o pojedinačnim slučajevima u kojima su inspektori zatekli po svega nekoliko pakovanja hrane kojoj je protekao rok upotrebe, a najčešće je riječ o proizvodima koji po svojoj prirodi imaju kraći rok trajanja, kao što su mliječni proizvodi, osvježavajuća pića i sokovi, konditorski proizvodi, te razni začini. Kažu i da u toku godine u skladu sa raspoloživim budžetom i na osnovu Sporazuma o saradnji sa Agencijom za bezbjednost hrane vrše različita ispitivanja kvaliteta i bezbjednosti različitih grupa namirnica, pa su tako ove godine vršili kontrolu kvaliteta meda, monitoring prisustva pesticida u voću i povrću, u dječijim kašicama, pšeničnom brašnu, a u toku je i monitoring kvaliteta kafe. 

PREPORUKE GRAĐANIMA

Preporuka građanima je da prilikom kupovine obrate pažnju na izgled, boju, miris, konzistenciju i druga senzorna svojstva hrane. U slučaju da uoče neispravnu hranu ili neadekvatno čuvanje u prodajnom objektu treba odmah da obavijeste nadležnu inspekciju u svojoj opštini. Napominju da kupac uvijek treba zahtijevati račun za kupljenu robu, jer je račun dokaz da je ta roba kupljena u tom objektu. - Veliku pažnju građani moraju posvetiti pripremi i čuvanju hrane u domaćinstvu. U periodu sa visokim temperaturama hrana se mora čuvati na niskim temperaturama u tzv. hladnom lancu. Hrana koja je termički obrađena i čuva se radi posluživanja, mora se održavati u tzv. toplom lancu odnosno zagrijana iznad 65 stepeni Celzijusa - dodaju u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove. Bitnim smatraju pridržavati se pet osnovnih pravila za bezbjednu hranu, a to su: stroga higijena ruku, opreme, pribora i zaštita od insekata, glodara i drugih životinja, zatim odvajanje sirove od termički obrađene hrane i upotreba odvojenog pribora, dobra termička obrada i podgrijavanje do vrenja, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama, u frižideru ili preko 60 stepeni, i na kraju upotreba higijenski ispravne vode, detaljno pranje voća i povrća, korišćenje hrane koja je u roku trajanja. Predsjednik Skupštine Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine Jovan Vasilić, ističe da nisu u zadnje vrijeme imali prijava da je neko imao problem sa hranom kao što je trovanje, te da je veoma bitna edukacija potrošača, na kojoj stalno i rade, posebno kada su u pitanju aditivi. - Povremeno smo imali slučajeva da je hrana sa istekom roka i tu reagujemo. Sarađujemo dobro sa tržnim centrima. Hrana je relativno sigurna. Ono što je važno jest da se građani edukuju kako da njome rukuju, kako da razaznaju šta je dobro i šta nije. Da obrate pažnju na deklaraciju, sastav. U nekoj hrani ima mnogo aditiva. U medu je bilo slučaja da je bilo dosta antibiotika. Zato treba pratiti deklaraciju. Kod mesa se treba obratiti pažnja na boju. Ako ima mutne tečnosti u vakumiranom pakovanju, ne treba ga uzimati. Ribi se po očima zna da li je svježa ili zamrznuta. Najbolje je uzimati danas za danas, ali to čovjek ne može svaki dan priuštiti - kazao je Vasilić. Smatra da treba da postoje bolje kontrole na granicama kako se ne bi dešavalo da se uveze hrana kojoj je istekao rok zamrzavanja, jer se takva hrana treba slati u preradu ili se uništiti. - Bilo je žalbi da im u pojedinim mesarama kažu da to meso koje se prodaje kao svježe ne zamrzavaju. To znači da je već bilo zamrznuto - dodao je Vasilić. Kaže i da su pekarski proizvodi puni aditiva i najbolje je uzimati crni hljeb ili obogaćen nekim prirodnim sastojcima, kao što su sjemenke. - Treba pratiti rokove trajanja na pakovanjima. Uzimati račun za svaki slučaj, da bi se moglo intervenisati i dokazati gdje je nešto kupljeno. Na pijaci ima svašta - napominje Vasilić i preporučuje da je najbolje ne uzimati proizvod ako imalo sumnjamo u njegov kvalitet.

 


DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana