Rasadnik CULJAK
BLOG
Voce i povrce
Zdravi i ukusni obroci za sve prilike
Značaj kokosa i njegovih prerađevina
Pripremite vaš vrt za proljeće
Kupus nudi obilje hranjivih tvari
Voćke u proljeće bolje cvjetaju
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
Prednost dati jesenjoj sadnji
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Bogatstvo kiselog kupusa
Proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima
Temperatura zemljišta bitna za prezimljavanje
Bogastvo citrusa i ukrasnog bilja u „Rasadniku Čuljak“ - Čapljina
U 2016. porast proizvodnje kukuruza, soje, krompira, graha u FBiH
Vogošćanski poljoprivrednici nižu nove uspjehe
Zdrava ishrana
Koliko su jaja zapravo zdrava?
Propolis i imunološki sistem
Najzdraviji orašasti plod
Kako da ispečete savršeno kestenje u rerni i to bez imalo muke
Zimska ishrana ne mora biti monotona: Uživajte u omiljenim ukusima i dobroj liniji
Danas je Svjetski dan vitamina D!
Aditivi ZA ILI PROTIV
TANJIR POD STALNOM KONTROLOM
Domace zivotinje
Nekontrolisano kretanje životinja -
Seoski turizam
Turistička destinacija koju treba vidjeti i doživjeti
Šta je potrebno za razvoj seoskog turizma i agroturizma u BiH
Kulinarstvo
Deset u pola
Ekonomija
Pretpristupni status na putu ka EU integracijama
Paulovnija (Paulownia)
Subvencije i poticaji
Jesu li agro banke rješenje?
Kampanju podržali poljoprivrednici, upućeno pismo poslanicima
Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu
OK certificirani animalni proizvodi iz BiH od sada i na tržištu EU
Ozvaničena saradnja Obrtničke komore FBiH i Udruženja poljoprivrednika
Mediji
Selo je bolje od grada
Ribnjak iz dječačkog sna
“Organske subote” u Banjaluci i Sarajevu
Ljubav prema voćnjaku vratila ih u zavičaj
Zašto investirati u voćarstvo i kako donijeti prave odluke?
Uložili trud i znanje, nagrađeni uspjehom
Otvoren trodnevni sajam "Bosanska tržnica-dobri domaćin meda i ljekobilja"
Brazda za proljećnu sjetvu
Velike perspektive za domaće proizvođače
Zašto mljekarstvo usporava korak?
Snijeg čuva usjeve
Kako početi sa gajenjem ribe
Derviševići sagradili kuću od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda
Izvučeni dobitnici nagradne igre “Sezona Farmofit darivanja”
Zdravlje i prirodna medicina
Kožne bolesti
Blagotvorni napitak – čaj
Ljekovito bilje
Organske biljke Pro Reha
Bijeli sljez (Althaea officinalis)
Sponzorirani članci
Jukan Eko Hrana učestvuje na sajmu na Dobrinji
Zanimljivosti
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Kakaovac – doping ili ljubavni napitak
Paulovnija
Agro priče
Može i bez pesticida
Kada zapjeva, njegovi konji se razvesele
Proizveo 60 vagona krompira
Drvene košnice postižu ogroman uspjeh
I hercegovačka vina među šampionima
Kako je božanstvo postalo Rožanstvo...
Košarku zamijenio uzgojem borovnica

AUTORI
Farmer (20)

Paulovnija (Paulownia)

Paulovnija je veoma interesantno brzorastuće drvo koje može narasti oko 25 metara u visinu. Potiče iz jugoistocne Kine, a svoje ime dobilo je po princezi Ani Pavlovni koja je bila ćerka ruskoga cara Pavla I. Zbog toga ga nazivaju i princezino drvo ili carsko drvo. Sirom sveta najrasprostranjeniji naziv za paulovniju, kako je kod nas nazivaju, je paulownia.

Prema mnogim parametrima paulovnija je najbrže rastuće drvo na svetu, stoga uzgoj ovog drveta može biti vrlo unosan poljoprivredni posao. Na slici gore može se videti kojom brzinom paulovnija raste od sadnje pa do osme godine, sto je zadivljujuće. Nije ni čudo sto je širom Evrope sve veći interes za ovim drvetom. Za ovakav rast, naravno, potrebna joj je i propisna nega, naročito prve godine (djubrenje i zalivanje).

Potražnja za ovim drvetom i drvetom uopšte je sve veća, naročito u drvnoj industriji i energetici. Ako se tome doda i ubrzani rast cene drveta, zasadi paulovnije su realno zlatni rudnik za svog vlasnika.

Drvo paulovnije može se pohvaliti mnogim kvalitetima, što ga u potpunosti čini vrednim i visoko isplativim.

Karakteristike paulovnija drveta

- Drvo paulovnije se lako i brzo suši na vazduhu (gubi 50% svoje vlage u samo 48 sati, na suvom i otvorenom, ukoliko do njega ne dopire kiša ili vlaga)
- Jednostavno je za obradu, ne deformiše se i lako se ljusti
- Ima odličan odnos tvrdoće i elastičnosti, kao i otpornost na lom
- Paulovnija ima bolji odnos čvrstoće i mase nego balsa (popularno drvo za modelarstvo)
- Lako se kleše pa se već više od 1000 godina naširoko koristi kao sirovina za izradu finog nameštaja, duboreza, muzičkih instrumenata i plutajućih objekata
- Drvo paulovnije je lagano (za samo oko 2/3 teže od najlakšeg komercijalnog drveta)
- Dobra je toplotna i električna izolacija
- Ima nizak sadržaj vode i nisku toplotnu provodljivost, tako da se može uspešno koristiti kao izolacijski materijal
- Otporno je na insekte i ostaje stabilno pri naglim i velikim promenama vlažnosti
- Njegovo vreme sagorevanja je dva puta duže od prosečne dužine sagorevanja drugih vrsta drveta
- Pogodno je kao biomasa za proizvodnju elektricne energije ili kao sirovina za proizvodnju drvenog peleta

Još nešto o paulovniji

Drvo paulovnije izmedju ostalog, ima velike listove pa zbog svojih ekoloških prednosti može biti odlično rešenje problema globalnog uništavanja šuma. Dakle, idealno je za pošumljavanje.

Med dobijen od cvetova paulovnije je vrlo cenjen a po boji i konzistenciji se može usporediti s bagremovim medom. Njegova svojstva pomažu u lečenju bronhitisa i drugih bolesti disajnih organa. Na jednom hektaru zasada paulovnije pčele proizvode čak 1000 kg meda u sezoni.

I još jedna stvar koja paulovniji donosi veliki plus. To je drvo koje nakon sečenja ne zahteva ponovnu sadnju, nego se novo drvo još većom brzinom razvija iz panja, koristeći već potpuno razvijen korenov sistem. Tako da ako želite da imate zasade paulovnije dovoljno je samo jednom da ih zasadite i imaćete ih večno.

To bi bile osnovne informacije o paulovniji, pa možda se neko odluči za ovakvu investiciju za budućnost.

Preuzeto sa: Poljoprivredni savetnik


DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana