e - Kako ?

Farma puževa

Kako se pravi farma puževa?

Na osnovu onog što smo rekli o životu i navikama puževa, iznjećemo uputstva za razvijanje uspješne farme puževa. Mi se ovde ograničavamo na tehnički opis i radove u samoj farmi kapaciteta od 400 kg puževa (20.000-24.000 puževa), koje je prikladno za mogućnosti jedne prosječne seoske porodice, odnosno manjeg poljoprivrednog gazdinstva. Ovde naglasavamo, da od heliokulture (gajenje puževa), može da živi jedna porodica.

Za uzgoj 400 kg puževa potrebno je oko 300 m2, po mogućnosti sjenovite površine, opasane metalnom žicom sa gustim okcima. Ukoliko uzgajivač ne skupi sam puževe, početni materijal može otkupiti od sakupljača u proljeće jer su kasnije puževi skuplji.

Za ishranu se upotrebljava zeleno bilje koje se posije u uzgajalištu, kao i zeljasto bilje koje se bere i lako pronalazi (lisce loze, repa, salata, kopriva, čičak, kopitnjak...). Farma puževa može biti briga cele porodice u skladu sa svojim sposobnostima i raspoloživim vremenom a potrebno za branje bilja i davanje puževima.

U mjestu gdje se želi postaviti uzgajalište tj. farma za puževe poželjno je da ima dovoljno jestivih zelenih biljaka u okolini. Za gajenje se preporučuje puž vinogradar (latinski naziv: Helix pomatia), koji je najviše tražen zbog svoje veličine, čvrstoće kućice (Francuzi otkupljuju i prazne kućice i vrlo ih dobro plaćaju), ukusa masa i što je važno, zbog stvaranja čvrstog i jakog poklopca. Mogu se uzgajati i druge vrste puževa jer su i one dobro plaćene i tražene, pogotovo za konzervnu industriju.

Izbor mjesta je veoma važan, tako da ako je moguće farma puževa treba da bude u blizini mesta stanovanja uzgajivaća, radi stalnog nadgledanja.

Što se tiče položaja valja nastojati svakako da farma bude na obronku ili bilo kojem nagnutom terenu, prema jugu, jer se time smanjuje opasnost od vlage. Puž vinogradar živi na visini do 1500 m, dok ostale vrste ne mogu podneti visinu veću od 1000 m.

Brdski puževi su obično, ali ne i uvek, manji od ravničarskih, ipak su mnogo traženi, jer su ishranjeni mirisnim brdskim biljem. Osim toga, posjeduju jednu karakteristiku, mnogo cjenjenu u trgovini, a to je njihova kućica koja je skoro bijela usljed dužeg izlaganja suncu i kiši.

Kada se pravi farma puževa treba izbjegavati naročito vlažne terene. Suprotno onom što se misli, puž voli vlažnost vazduha ali izbjegava vlažnost terena. Zato treba obezbjediti da voda otiče i onemogućiti stvaranje močvarnih zona, nakon kišnog perioda. Preporučuje se da zemljište bude krečno jer je kreč neophodan za život puža. Potreban mu je za konstrukciju kućice, konstrukciju stubica (vretena), konstrukciju poklopca, kao i za ljuskicu jajašaca.

Procenat kalcijuma u krvi puža je 3 puta veći nego kod čovjeka. Ova prava glad za kalcijumom uviđa se kada puž u potrebi za njim struže zemlju, kamenje, i sve što sadrži kalcijum. Ako teren nije krečan to se može upotpuniti rasipanjem gašenog kreča, krečastim praskovima ili gipsom.

Kalcijum se resorbuje ali u manjoj količini, vodom u kojoj je sadržan a posebno iz zeljaštih materijala, kojima se puževi hrane, kao i stenama uz koje puž prijanja svojom trenicom-radulom.

Farma puzeva mora biti zaštićena od vetrova pošto oni ubrzavaju isparavanje tijela, čime hidroravnoteža trpi gubitke i puž se povlači u kućicu, gdje ostaje i više dana dok se uslovi ambijenta ne normalizuju. Teren treba da bude sjenovit, jer ako je previše izložen sunčevim zracima, nastaje urzano isparavanje tela, sto takođe prisiljava puža da se povuče u kućicu da bi štedio rezerve vode, čime je opet izložen gladovanju.

U uzgajalištu od 300 m2 površine dolazi oko 80 puževa na 1 m2, što predstavlja pravilnu gustinu. Ova gustina dozvoljava pužu slobodno kretanje a da ne bude ometan od strane drugih puževa. Puževi inače imaju tendenciju da se gomilaju pa se velika gustina štetno odražava i na konstrukciju poklopca. Puž je vrlo izbirljiv u pogledu karakteristika skloništa u koje se povlači, radi izgradnje poklopca. Dakle, dobar uspeh zatvaranja zavisi i od broja puževa u farmi.

Farma za puževe mora biti ograđena. Najekonomičniji i dosta preporučljiv način ograđivanja sastoji se u sljedećem: čitava farma se opaše mrežastom žicom visine 60-70 cm s okcem od 20 mm. Donji deo mreže je uzemljen 10 cm a gornji deo se presavije za 10 cm, pod pravim uglom prema unutrasnjosti uzgajalista. Pri prelazu ruba mreze zbog vlastite težine puž pada nazad u ograđeni prostor.

Samo unutrašnje uređenje farme mora da obezbjedi puževima mjesto za hranu i mesto za odmaranje. Poznato je da puž provodi veći deo dana u odmoru jer mu sunčevi zraci ubrzavaju površinsko isparavanje tela. Za vreme dana, puž treba da nađe sjenovito sklonište, recimo ispod lišća drveća, grmlja ili visoke trave, ali gde da se postavi to mesto: prema sredini ili ivicama farme? Odgovor nam daje samo ponašanje puža. Čim padne sumrak, na prve daškove svježeg i vlažnog vazduha, puž izlazi iz kućice u potrazi za hranom. Ako je i nađe na istom mestu gde je dremao za vreme dana neće je ni pogledati. Svjež i vlažan vazduh ga teraju da se kreće i vođen instinktom slobode on se upućuje prema pregradi. Ako se postaramo da na svom putu nađe hranu puž se zaustavlja i počinje da jede. Prema tome u centru farme mora da se napravi osjenčeno mesto, od rasada ili plodonosnog grmlja. Nije potrebno da lišće bude dostupno ustima puža već je bolje da puževi ne obrste to žbunje. Treba posaditi aromatično bilje (lavanda, ruzmarin, majčina dušica...) koje puževi obično ne jedu, ali preko nježne kožice upijaju njihove mirise i tako njihovo meso postaje ukusnije, zbog čega će biti bolje traženo i plaćeno.

Farma puževa zahtjeva svakodnevno angažovanje. Rad u uzgajalištu podrazumjeva i redovan obilazak puževa. Svakog jutra treba proći oko ivice uzgajališta da bi se sakupili puževi koji su se nagomilali na mreži. Događa se da se na nekim mestima nađu naslage od 15-20 cm nagomilanih puževa prepuštenih djelovanju sunčevih zraka, gde bi lako uginuli. Zbog toga je preporučljivo da se na pogodnim mestima postave sandučići ili korpice s otvorom okrenutim prema unutrašnjosti uzgajališta. Puževi koji ne uspiju da se vrate u prve sate svanuca u svoje skloniste (u hladovinu) uvlače se u ove sandučiće odakle će kasnije biti lakše preneti ih u hlad.

Uzgoj puževa
Puževi u ishrani ljudi
Upozorenja budućim uzgajivačima puževa
Ishrana puževa
Razmnožavanje vinogradarskog puža
Anatomija puža
Skupljanje puževa

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana