e - Kako ?

Najpogodniji sistemi za uzgoj malina

Najpogodniji sistem za uzgoj malina je sistem žive ograde, naročito u pogledu utroška radne snage, kvaliteta ploda i mehanizovane berbe. Rastojanje sadnica treba da iznosi 0,30 - 0,40 m u redu i 3 - 3,5 metra između redova. Dozvoljava se porast samo izdancima dobijenim iz podzemnih pupoljaka starih izdanaka.

Živa ograda sa horizontalnim gajenjem izdanaka je veoma pogodan sistem za mehanizovanu berbu malina. Otreseni plodovi manje su oštećeni nego pri ručnoj berbi. Rastojanje sadnica iznosi 0,90-1 metra u redu, a između redova 4 metra. Visina izdanka do horizontalnog savijanja iznosi metar, a širina rodne površine 2 do 2,5 metra. U oba slučaja potreban je naslon.

Za manje zasade pogodan je sistem žbuna s pravougaonim rastojanjem, i to 1-2 metra u redu a 2,5-3 metra između redova, sa sadnjom 3-4 izdanka.

Položaj za uzgoj malina

Za uzgoj malina treba odabrati i odgovarajuci položaj. U našim prilikama za malinu su najbolji sjeveru okrenuti položaji, jer su hladniji, vlažniji i sporo gube vlagu. Na većim nadmorskim visinama prednost treba dati južnim položajima. Položaji izloženi jakim vjetrovima nisu pogodni za uzgoj malina jer nisu dovoljno vlažni, a rodne grančice i izdanci često se lome pri udaru vjetra. Na južnim položajima malina počinje ranije da zri, ali su prinosi manji, a kvalitet plodova slabiji. Istočni i zapadni položaji čine prelaz između sjevernih i južnih.

Zemljište za uzgoj malina

Najbolja zemljišta za uzgoj malina su rastresita, slabo kisela (ph oko 6), bogata organskim materijama. Ne podnosi laka, suha, krečna i pjeskovita, a ni teška zbijena i podvodna zemljišta. Korjenov sistem razvija se do dubine jednog metra, glavni dio žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne bi smjela biti bliža površini od 0,90 do metra.

Slabo raste na prevlažnom zemljištu. Ako u zemljištu nedostaje vlage, prinosi se jako smanjuju, plodovi se smežuraju i sasuše na izdanku, a korjenov sistem slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izdanaka.

Zemljište za uzgoj malina mora da je očišćeno od korova. Unošenje đubriva zavisi od tipa zemljišta i njegove plodnosti. Količina stajnjaka iznosi 20-40 tona/ha, superfosfata 400 do 600 kg/ha, kalijum-sulfata ili 40%-tne kalijumove soli oko 900kg/ha, nitromonkala ili amonijum-sulfata 250 do 600kg/ha.

Sađenje malina

Uzgoj malina konkretno počinje sađenjem, pa da vidimo kako i kada. Ovdje treba znati da je jesenje sađenje malina bolje od proljećnog. Prije sađenja žile se skrate za 1 (polomljene se potpuno odbace) i potope u razređenu kašastu smješu od ilovače i goveđe balege. Dubina sađenja iznosi 3-4 cm, dublje nego što su bile u matičnjaku. Oko korjena sadnice stavlja se sitna i trošna zemlja, dobro se nagazi da bi se istisnuo vazduh, pa se sadnica po mogućstvu zalije. Izdanci se posle sađenja skrate na oko 20 cm iznad površine zemlje.

Orezivanje malina

Orezivanje malina je veoma važna stvar kada je u pitanju ozbiljan uzgoj malina, pa evo osnovnih saveta. U prvoj godini izdanak maline razvija se slobodno i nije mu potrebno orezivanje. U proljeće druge godine, kad prođe opasnost od mrazeva, uklanjaju se slabo razvijeni izdanci, a po potrebi i neki jači, tako da u žbunu ostane 5 do 7 najsnažnijih, dobro raspoređenih izdanaka. Izdanci ostavljeni za rod orezuju se na visini od 120 do 150 cm. Kada se završi berba, obično u drugoj polovini jula, dvogodišnji izdanci se orežu do zemlje radi normalnog razvoja, novih izdanaka.

Obrada zemljišta u malinjaku

Obrada zemljista u malinjaku, ručna ili mehanizovana, treba da je plitka, a najviše do 15cm. Ne dozvoliti razvoj izdanaka između redova, niti pak razvoj korova u redovima. Zasad treba obraditi pošto se snijeg otopi, sredinom aprila, prije početka berbe i poslije završetka berbe.

Korov se suzbija kada izraste 10 do 15cm sa 3 do 5kg simazin jedne godine a naredne sa 50 do 60 kg kasorona G po hektaru. Pri upotrebi držati se strogo uputstava proizvođača.

Đubrenje malina

Pravilan uzgoj malina podrazumeva pravilno đubrenje. Malina zahtjeva velike količine organskih materija u zemljištu. Zato malinjak treba đubriti svake godine sa oko 20 tona stajnjaka po hektaru. Od mineralnih đubriva treba dati azota (nitromonkal) kada je pH ispod 6, a amonijum-sulfata gde je pH iznad 6, i to u količini od 250 do 500kg/ha, superfosfata 150 do 250kg/ha, a kalijumove soli 250 do 400kg/ha. Kalijumova i fosforna đubriva obično se dodaju zajedno u jesen, a azotna u rano proleće.

U slučaju nedostatka magnezijuma, mangana i gvožđa treba koristiti sekvestren (suquestrene 138 Fe) ili folifetriol, ili njima slična đubriva.

Kako razmnožavati malinu

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana