Rasadnik CULJAK
RIJEČ STRUČNJAKA
Dr Hamdija Čivić
Dr Pakeza Drkenda
Dr Drena Gadžo
Veterinarski fakultet UNSA
Kikić Senad
Dr Muhamed Brka
Dr Sanja Oručević-Žuljević

Sadnja voćaka

Prije sadnje potrebno je izvršiti pripremne radnje:

  1. planiranje terena – ravnanje , ravnomjerno vlaženje i kod jače nagnutih terena - terasiranje
  2. duboko rahljenje tla – duboko oranje ili podrivanje ili rigolanje (krajem ljeta ili početkom jeseni, pri suhom do umjereno vlažnom zemljištu)
  3. meliorativna gnojidba – poboljšati opskrbljenost hranjivima do veće dubine

Za uspjeh u sadnji voćaka potrebno je:

  • odabrati dobre sadnice (sadnice se moraju mjesecima ranije naručiti kod provjerenog rasadničara)
  • odrediti odgovarajući rok sadnje
  • utvrditi raspored i razmak sadnje
  • napraviti plan sadnje
  • pravilno obaviti sadnju

Vrijeme sadnje

Sadnja se može obaviti u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili proljeće.

  1. Sadnja u jesen:

Prednosti ove sadnje su: sadnica ima povoljnije uslove za učvršćenje u tlu i obnovu povrijeđene korijenove mreže, jer je korijen obrastao žiličastim korijenjem, a na mjestu povrede debljih korijenova razvija se kalus. Zemljište se slegne pa je dobar kontakt čestica tla i korijena.  Na teškim i vlažnim tlima kasna jesenska sadnja u sjevernim i hladnijim područjima će lošije uspjeti (korijen neće odmah početi rasti i obnavljati se, nego tek u proljeće kad se tlo zagrije, a može doći do raznih oštećenja (oštećenja od mraza, truljenje na mjestima reza).  Međutim, jesenja sadnja nosi rizik od izmrzavanja sadnica, šteta od glodara i druge divljači.

  1. Sadnja u proljeće: U proljeće treba sadnju obaviti što ranije, jer se korijenova mreža obnovi prije početka rasta nadzemnog dijela. Ako je sadnja u ovom terminu obavezno treba voditi računa o navodnjavanju. Prolećna sadnja se preporučuje na lokalitetima sa vlažnijom klimom, pogotovo na težim zemljištima. Takođe, preporučuje se i kada se koriste sadnice sa prijevremenim grančicama. Prolećnu sadnju najbolje je obaviti što ranije (najkasnije do kraja aprila). Prolećna sadnja je rizična ukoliko nemamo mogućnost navodnjavanja nakon sadnje.

Raspored sadnje i razmaci sadnje zavise od:

  • bujnosti voćaka
  • uzgojnom obliku
  • plodnosti tla
  • primjeni mehanizacije
  • načinu obrade tla …

Plan sadnje

Plan sadnje sadrži raspored, veličinu i oblik tabli, puteve, mrežu kanala i skicu rasporeda voćaka, razmak sadnje s naznakom voćnih vrsta i sorti…  Potrebno je planirati oprašivače u zasadu (zasaditi kompatibilne sorte i to na dovoljnoj udaljenosti od glavne sorte).

 

Izbor sadnog materijala

Za podizanje voćnjaka je neophodno koristiti prvoklasne dobro razvijene i kvalitetna sadnice. Kvalitetna treba biti  prioritet ulaganja proizvođača voća.  U modernoj intenzivnoj proizvodnji voća se najkvalitetnijom sadnicom smatra razgranate jednogodišnja sadnica (sadnica sa prijevremenim razgranjenjima) i  “knip” sadnica.  Danas je neproduktivna sadnja sadnica bez postranih razgranjenja.  Međutim knip sadnica je osjetljivija na sušu od klasične nerazgranate sadnice. Tako ako se voćni zasad podiže sa ovakvom sadnicom u proljeće, mora se obavezno navodnjavati.  Preporuka je da kalemljena sadnica bude uspravnog rasta, minimalne visine 110 cm (brojeći od prvog razgranjenja do zadnjeg lignificiranog pupoljka), dobro razvijenog korijena (minimalno 5 osnovnih žila dužine 20 cm), da je spojno mjesto dobro sraslo, da je sadnica sazrela (da je promjer iznad spojnog mjesta minimalno 10 mm), visina kalemljenja bi trebla biti minimalno 15 cm (kod slabobujnih podloga najmanja dužina podloge treba biti 20-30 cm). Ako je sadni materijal razgranata sadnica ili knip sadnica broj postranih razgranjenja bi trebao biti 3 - 4 kod jabučastog voća, a 5-6 kod koštičavog voća.  Nabavku sadnog materijala izvršiti iz ovlaštenih rasadnika, koji garantuju sortnu čistoću i zdravstvenu ispravnost sadnica.  Najbolja sadnica za integralnu i organsku proizvodnju je certifikovana bezvirusna sadnica virus free (Vf) ili virus testirana (vt) sadnica proizvedene termoterapijom ili mikropropagacijom, jer samo korištenjem zdrave sadnice koja ima garantovanu sortnu čistoću možemo očekivati uspješnu proizvodnju.

Postupak sa sadnicama prije sadnje

Sadnice nakon transporta treba ili odmah saditi ili utrapiti  i čuvati na hladnom mjestu uz pokrivanje žila do momenta sadnje.   Trap je jarak dubine 50 cm, a širine malo veće od promjera korijena sadnice. Nije dobro sadnice trapiti dok su povezane u snopove (ostaju šupljine među korijenjem). Sadnice se koso postave u jarak tako da i spojno mjesto bude u jarku, a onda se zasipaju rahlom zemljom (da korijenje bude 15 cm ispod površine zemljišta) da se popune sve šupljine među korijenjem. Na kraju se lagano nagazi da zemljište bolje prione uz korijenje. U hladnijim područjima dobro je postaviti sloj slame zbog sprečavanja oštećenja od mraza. Treba paziti da se u trap ne uvuku glodari (miševi i voluharice).

Prije sadnje je dobro osvježiti korjen rezom i potopiti ga u rastvor ilovače i dobro zgorelog goveđeg stajnjaka kako bi se korjenje navlažilo i obložilo česticama koje sadrže hranjiva i povećavaju prijanjane čestica zemljišta. U ovaj rastvor se mogu dodati fungicidi zbog zaštite od bolesti. Sve povrijeđene, sasušene i polomljene žile treba skratiti do zdravog dijela. Duže žile treba skratiti na dužinu 15–20 cm i gledati da presjek bude što manji da bi rane što lakše zarasle.

Tehnika sadnje

Najprije se iskolčaju sadna mjesta, a zatim se u pravcu redova otvori brazda, ako je sadnja u brazde. Ako je sadnja ručna kopaju se rupe širine 50-60 cm i dubine 40-60 cm. Kopanje rupe se izvodi na sljedeći način: prvo se iskopa gornji sloj zemlje (zdravica) na dubini od 30 cm (jedan ašov), te se isti odloži na jednu stranu. Drugi sloj (još 30 cm) - mrtvica se izdvoji na drugu stranu. Zatim se  u rupu vraća usitnjena zemlja zdravica (5-8 cm) na koju se raširi korijen uz protresanje da se ispune šupljine. Na dno rupe ubacuje se 50% zdravice da bi se napravila humka zbog spojnog mjesta koje mora biti što više iznad zemlje. Na humku može da se stavi jedna lopata zgorjelog stajnjaka i jedna šaka mineralnog kompleksnog NPK gnojiva, ukoliko nije urađena adekvatna meliorativna gnojidba sa dovoljnim količinama organskih i mineralnih đubriva. Ako je urađena adekvatna meliorativna gnojidba u rupu ne treba dodavati hranjiva, jer može doći do intenzivnog bujnog rasta voćke zbog prekomjerne količine azota.  Gnojivo se prekrije sa malo zdravice da korijen ne bi došao u dodir sa đubrivom, te se preostali dio zdravice stavi na korijen, a cjelokupna rupa se potom zatrpa mrtvicom koja će vremenom i višekratnim kultiviranjem postati zdravica. Sadnju u pravilu uvijek obavljaju dvije osobe tako što jedno drži sadnicu, a drugo zatrpava rupu. Dakle, prilikom zatrpavanja rupe obrnuto se vraća zemlja (prvo zdravica, pa mrtvica) od onoga kako je kopana. Ovo se radi zbog toga da se u prvim danima nakon sadnje, sadnici na raspolaganje stavi što veća količina hranjiva, a ujedno gornji sloj zemljišta kultivira.VNa kraju se mala vaza (zdjelica) lagano nagazi za zadržavanje vode.  Sadnja se obavlja na dubinu na kojoj su sadnice bile u rasadniku. Dubina sadnje se određuje na osnovu spojnog mjesta - mjesto gdje se spajaju plemka i podloga. Pravilnom dubinom sadnje smatra se ona pri čemu je spojno mjesto što više izdignuto iznad zemlje, ali tako da žile ne budu iznad zemljišta, jer u tom slučaju se osuše. Proizvodnja sadnog materijala za intenzivne i visoko intenzivne zasade jabuka podrazumijeva visoko kalemljenje (15–20-30 cm od zemlje) i sadnice koje su dobro obrasle umjereno bujnim prijevremenim grančicama. Ako se sade ovakve sadnice, spojno mjesto treba da bude 10-15-20 cm iznad zemlje, a  voćke su za 30% slabije bujnosti. Ako se voćke kaleme i sade na ovakav način u drugoj godini uzgoja može biti ostvaren prinos  od 15–25 t/ha. 

Ako se spojno mjesto zatrpa može se desiti da se kalemljena sorta ukorijenei i  pređe na rast vlastitim korijenom. Ako spojno mjesto ostane na površini zemlje dolazi do stagniranja vode koja izaziva trulenje ili  u hladnim periodima godine. Što je spojno mjesto više iznad zemlje voćka ranije prorodi. Nakon sadnje uz voćku se pobode kolčić ili bambusov štap, te se sadnica priveže vezom na osmicu. Nakon sadnje poželjno je sadno mjesto zaliti jednom kantom vode (obično u količini od 5 l), zbog boljeg prijema sadnica. Rez nakon sadnje se provodi prikraćivanjem nadzemnog dijela sadnice, tj. pristupa se rezu za formiranje uzgojnog oblika. Ako imamo sadnice sa prijevremenim granama, sadnica se ne prikraćuje, nego se eventualno prorijede suvišni bočni prirasti, a prikraćivanje se obavi na proljeće prije kretanja vegetacije.


Dr Pakeza Drkenda

Vanredni profesor

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana