Rasadnik CULJAK
RIJEČ STRUČNJAKA
Dr Hamdija Čivić
Dr Pakeza Drkenda
Dr Drena Gadžo
Veterinarski fakultet UNSA
Kikić Senad
Dr Muhamed Brka
Dr Sanja Oručević-Žuljević

Osnove uzgoja goveda u sitemu krava-tele

Uzgoj u sistemu krava-tele je najrašireniji oblik proizvodnje goveđeg mesa u svijetu. U posljednjih 10 godina se ovaj način uzgoja goveda polako raširio i u Bosni i Hercegovini, postaje sve popularniji. Sistem krava-tele ne zahtijeva velika investiciona ulaganja a istovremeno je moguće da životinje veliki dio vremena provode na pašnjacima bez velikih ulaganja u skupe dodatke prehrani.


Sa ekonomske strane za sistem krava-tele je jako bitno da imaju visoke nivo reprodukcije, kao i visoke dnevne priraste teladi. Krava-tele sistem se može organizovati kao ekstenzivan ili intenzivan. Cijelogodišnje držanje na ispaši je moguće u područjima gdje to klimatski uslovi dozvoljavaju, pri čemu treba voditi računa da se jesenja i zimska teljenja izbjegavaju zbog toga što telad još ne posjeduju visoku toleranciju prema niskim temperaturama.

Opće poznati i usvojeni princip proizvodnje goveđeg mesa sadrz an je u tri sukcesivne faze:

(i) faze proizvodnje teladi za tov;
(ii) faze uzgoja i
(iii) faze tova, kao završne faze ove proizvodnje.

U EU telad za proizvodnju goveđeg mesa potiču iz mlijec nih stada (dairy herds) i tzv. sisajućih stada (suckler herds). U struc noj terminologiji pojam sisajućih krava (suckler cows) odnosi se na krave koje nisu u sistemu proizvodnje mlijeka, nego služe za proizvodnju i othranu teladi za tov. Telad namijenjena za tov porijeklom iz sisajućih stada proizvode se u dva tehnolos ka sistema:

  • "krava-tele" (cow-calf system) i
  • "krava dojilja" (nursing cows system).

U tehnološkom smislu postoje bitne razlike između ova dva sistema. U sistemu "krava-tele" krave tokom laktacije othranjuju u pravilu vlastito tele, dok u sistemu "krava dojilja" tokom laktacije krave othranjuju jedno ili više usvojene ili adaptirane teladi.

Sažetak tehnološkog procesa sistema «krava-tele»

Sistem "krava-tele" zasniva se na kravama mesnih pasmina ili križancima mesnih pasmina s pasminama kombiniranih osobina, a sirovinsku osnovu ovog sistema čine pašnjački resursi (prirodni i sijani), uz odgovarajuće uc es će namjenski proizvedene krme na oranic nim površinama.

Krave služe za proizvodnju teladi za tov. Sve mlijeko koje krava proizvede namijenjeno je za prehranu vlastitog teleta. Tele je uz kravu do starosti 8-12 mjeseci, kada se odbija i usmjerava direktno na tržište ili u različite tehnološke sisteme tova:

  • mlade junetine ("baby beef" tehnologija - 12 do 18 mjeseci starosti) ili
  • starijih kategorija goveđeg mesa (24 mjeseca starosti / 30mjeseci / 34 starosti /36 mjeseci starosti, zavisno o uslovima tržišta i zahtjevima potrošača).

Sljedeće uslove bi trebao ispoštovati uzgajivač u sistemu krava-tele:

  • Parcela po mogućnosti u jednom komadu
  • Min. 0,6 ha (0,6-1,2 ha)/krava+tele
  • Prozračan i suh objekat za zimski period (odgovarajući prostor)

Težiti:

  • Međutelidbeni period 365 dana
  • Uspješnost osjemenjavanja 93 do 95 %
  • Uspješnih teljenja 90 do 95 %
  • Uspjeno odbijenih teladi 95 %

Izbor pasmine i formiranje proizvodnog stada

Izbor pasmine uslovljen je ekološkim prilikama i krmnim resursima podruc ja u kojem se planira uspostava proizvodnje, nuz nim investicijskim zahtjevima u farmsku infrastrukturu, tradicijskim navikama budućih proizvođac a i njihovim osobnim afinitetima, kao i mogućnosti nabave i cijeni proizvodnih grla na tržištu. U tabeli 1 je prikazana lista najčešće korišteni pasmina u sistemu krava tele.

Težina trupova se razlikuje zavisno od okvira i kreće se >400 kg kod pasmina velikog okvira, do 400 kg kod pasmina srednjeg okvira i od 200-300 kg kod pasmina malog okvira.


Tabela 2 prikazuje poželjne vrijednosti dnevnih prirasta teladi iz sistema krava-tele u odnosu na okvir pasmine koja se uzgaja.

Literatura:

  1. Fleischrinderzucht und Mutterkuhhaltung, Günter Hamper, 5 Izdanje 2014, Ulmer
  2. Leifdaten für Mutterkuhhaltung, Fleischrinder Verband Bayern
  3. Leitlinie zur effizienten und umweltverträglichen Mutterkuhhaltung, Waßmuth, R.,
    Bialek, R., Schöne, F., Löhnert, H-J., Berger, W., Hochberg, H., Beyersdorfer G., Kästner, B.,
    Thüringer Ministerium für Landwirtschaft, Naturschutz und Umwelt, 2006.

Dr Muhamed Brka

Redovni profesor

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu

Svi tekstovi

DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana