Uspjeh  u proizvodnji mljeka zavisi od dobrog zdravlja krava, održavanja dobrih uslova držanja i produktivnosti krava.
Stoga štale predstavljaju važan faktor u uspjehu i vođenju farme. Štale predstavljaju jednu cjelinu i na uspješnu proizvodnju djeluju razni faktori kao što su:

• dimenzije štale (visina, širina, dužina)
• hranidbene ograde
• mjesto za telenje
• širine koridora, materijali od kojih se gradi
• higijena ishrane
• higijena ležišta
• rizična mjesta.

Svi ovi faktori odgovorni su da kravi obezbjede nekoliko najvažnijih uslova za optimalnu proizvodnju i reprodukciju, a to su:

Krave su osjetljive na količinu svijetla. Aktivnije su danju nego noću, a njihova aktivnost se mjenja i sa promjenom godišnjih doba. U periodu zasušenja i pripreme za telenje optimalan odnos je 8 sati svijetla i 16 sati mraka. U periodu laktacije optimum je 16 sati svijetla i minimum 6 sati neprekidnog mraka. Ovakvi uslovi stimulišu proizvodnju mlijeka. Životinje se dobro osjećaju i veća je vjerovatnoća za ispoljavanje znakova estrusa. Ovo je naravno teško osigurati jer u jednom stadu imamo krave u različitim fazama. Međutim dobro je znati i težiti tome da se kravama obezbjede ovakvi uslovi.
Kravama najviše prija blaga klima. Na temperaturama ispod -5°C krava koristi dodatnu energiju za zagrijavanje. Iznad 20°C počinje da koristi energiju kako bi se rashladila. Temperature iznad 20°C nepovoljno utiču i na apetit. Temperatura u objektu zavisi od faktora kao što su strujanje vazduha i vlažnost vazduha.  Krovna izolacija pomaže i u ljetnim i u zimskim danima, tako da investicija u izolaciju krova je jako isplativa.  
Krave proizvode veliku količinu toplote koje se moraju osloboditi kako ne bi došlo do pregrijavanja. Krave se hlade prvenstveno preko respiratornih organa, evaporacijom vlage iz pluća. Pored toga, koža igra veoma važnu ulogu u procesu rashlađivanja. Znaci loše ventilacije su: životinje teško dišu, a na zidovima, plafonu i opremi se primjećuje kondenzacija. Krave koje teško dišu radije stoje nego leže. Trude se da prednji dio bude viši od zadnjeg kako bi smanjile pritisak stomaka na dijafragmu. Sve ovo jako loše utiče na konzumaciju hrane i proizvodnju mlijeka, stoga je ventilacija jako važna pre svega u predjelu glave.
Podovi u štali moraju obezbjediti kravi osjećaj sigurnosti pri kretanju. Glatki podovi su opasni jer se krava na njima može okliznuti i povrijediti. Na takvim podovima krave će se manje kretati, što ponovo jako negativno utiče na konzumaciju hrane i vode.
Krave vole da leže i po 14 sati dnevno. Ležanje je važno da bi se: krave odmarale i osušile papke; tokom ležanja 30% više krvi cirkuliše kroz vime. Iz ovoga se lako zaključuje da krave proizvode dok leže. Ležišta moraju da zadovolje prostorne i higijenske kriterijume. Kada krava ima potrebu za pražnjenjem ona izbacuje izmet gdje god da se nalazi. Stoga treba obezbjediti da krave ne balegaju unutar ležišta. Ako se to i dešava treba obezbjediti čišćenje ležišta. Najudobnija su ležišta sa pjeskom ili piljevinom debljine 15cm.

Prostirke sa slamom, pod pretpostavkom da se redovno održavaju pružaju kravi vrlo udobno mjesto za ležanje. Vrlo je važno vršiti procjenu higijene. Gruba ocjena kvaliteta higijene ležišta se vrši na osnovu zaprljanosti vimena i nižih djelova zadnjih nogu. Cilj je da vime bude potpuno čisto, ali zadovoljavajuće je da ima jedna do dve sitne mrlje od balege. Niži djelovi zadnjih nogu takđe je poželjno da budu u potpunosti čisti, ali prihvatljivo je bude balege desetak centimatara iznad papka.

Svi elementi komfora krava jako mnogo utiču na produkciju i plodnost krava. Zadovoljne krave leže i preživaju, a preživajući proizvode mleko.